U hrvatskim ljekarnama vlada nestašica lijekova, nedostaje ih više od 140, a neki će stići tek u ožujku ili travnju. Farmaceuti upiru prstom u krivce

Od razbuktavanja pandemije Covida 19 i problema u proizvodnji i opskrbi, pojavio se i problem nestašice različitih lijekova. Lijekovi bi naknadno stizali, ali bi se kriza opet pojavila. Ona nažalost traje i danas.

Poznate farmaceutske kompanije prijavljuju privremene nestašice poznatih i često korištenih lijekova u Hrvatskoj. Farmaceutski div Novartis ovih je dana prijavio nestašicu Maxitrol masti za liječenje infekcija oka, poznatog i široko primjenjivanog lijeka za liječenje očnih upala. Dogodio se problem s distribucijom, navode u Novartisu, a lijeka u Hrvatskoj neće biti do 23. prosinca, piše Danica.

Kriza lijekova nije do ljekarni nego do proizvođača (ilustracija)

Damjan Tadić/Cropix

Sve je više problema i s dostupnošću različitih antibiotika. Kompanija GlaxoSmithKline navodi da antibiotika Zinnat 125 mg/5 ml za liječenje različitih bakterijskih upala u djece i odraslih neće biti do 11. siječnja iduće godine. Razlog je, kažu, "poremećaj u nabavi djelatne tvari".

Koprivnički Belupo prijavio je nestašicu lijeka Val 80 mg protiv visokoga tlaka, i to zbog problema u proizvodnji. Lijeka neće biti do 31. siječnja.

objašnjenje Hrvatske agencije za lijekove

Nestašica je i poznatog lijeka protiv vaginalnih gljivičnih infekcija Canesten farmaceutskog diva Bayera. Canestena u tabletama u Hrvatskoj neće biti sve do 7. ožujka, i to zbog problema u proizvodnji. Tvrtka Actavis, pak, prijavila je nestašicu antiepileptika Levetiracetam 500 mg, a neće ga biti sve do 3. travnja.

Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove, ove je godine prijavljena privremena nestašica više od 140 lijekova te trajni prekid opskrbe za više od 130 lijekova. Većina nestašica traje najviše nekoliko tjedana, ali ima i lijekova na koje se čeka mjesecima. Farmaceutske tvrtke uglavnom upiru prstom u Kinu i Indiju, zemlje s najvećom proizvodnjom farmaceutskih supstancija u kojima je došlo do poremaćaja u proizvodnji.

Covid-19 je dvostruki krivac, zbog njega je povećana potrošnja lijekova, ali i smanjena proizvodnja

AFP

Kina ima problema zbog politike nultog Covida, pa mnoge tvornice rade u ograničenom režimu. No, zbog Covida je također snažno porasla potrošnja različitih lijekova, piše Danica.

U ovoj situaciji najteže je pacijentima kojima su ti lijekovi neophodni. Sreća u nesreći jest da se uvijek mogu osloniti na pomoć svoga liječnika ili ljekarnika. Njih ipak ne nedostaje toliko.