Joea Bidena čeka pozamašna lista državničkih poteza koje je obećao napraviti već u prvih stotinu dana, a neke od najvažnijih planova odlučio je započeti već prvoga dana, odmah iza inauguracije. Zemlja u depresiji koja je već premašila brojku od 400 tisuća mrtvih od Covida-19 naprosto vapi za hitnim rješenjima i hrabrim koracima koji moraju zaustaviti fatalnu putanju zaraze i njezine loše ekonomske učinke.
Nije nimalo čudno što će prva Bidenova akcija u Bijeloj kući biti baš uredba kojom će se nametnuti zakonska obveza nošenja maski na saveznoj razini. Paralelno će imenovati i posebnog koordinatora za odgovor na koronavirus kako bi nadzirao napore Bijele kuće u distribuciji cjepiva i medicinskih potrepština. Biden će odmah krenuti i u obnavljanje članstva SAD-a u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), gdje će za voditelja američke delegacije postaviti dr. Anthonyja Faucija, glavnog stručnjaka za zarazne bolesti čijim se preporukama Trump mahom izrugivao.
Na vanjskopolitičkom planu, Bidena čeka već u kampanji složen itinerar sanacijskih poteza Trumpove destruktivne diplomatske ostavštine: ponovni ulazak SAD-a u pariški klimatski sporazum, kao i ponovno pridruživanje iranskom nuklearnom sporazumu iz 2015., kojim se Teheran obvezao na ograničenje nuklearnih aktivnosti u zamjenu za ukidanje sankcija.
Bidenova administracija odmah će ukinuti i zabranu putovanja za putnike iz muslimanskih zemalja koju je proglasio njihov neslavni prethodnik. Očekuje se da će i s tome sklonim Vladimirom Putinom Biden uskoro produljiti „Novi start“, jedini sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja koji je uspio preživjeti Trumpovu eru.
Povrh svega, Biden je među prioritete svog predsjedničkog mandata uvrstio i pronalazak roditelja više od 500 meksičke djece koja su prije dvije godine, odlukom Trumpove vlade, surovo razdvojena od očeva i majki prilikom ilegalnog prelaska američke granice.
Sve ove i druge ambiciozne političke poteze, suglasni su američki analitičari, Biden će uspjeti rutinski provesti jer su demokrati na nedavnim ponovljenim izborima uspjeli uspostaviti kontrolu i nad Senatom te time eliminirati potencijalne blokade političke konkurencije. Bez ovladavanja Senatom velik bi dio agende nove administracije možda ostao mrtvo slovo na papiru.
Balkan, a posebno onaj zapadni, čeka puno angažiranija američka politika od dosadašnje ignorantske u Trumpovu mandatu. Službeni Beograd dobro zna da im pod demokratima u Bijeloj kući neće lako prolaziti sirovi regionalni nacionalizam bez straha od američkog odgovora, a jednaka zebnja obuzima i krugove drugih regionalnih desničara, sklonih čvrstoj populističkoj ruci.
Joe Biden i na Hrvatsku i na širu nam regiju gleda iz posve drugog i puno upućenijeg kuta: dovoljno je puta obilazio našu zemlju i ostale na Balkanu u vrijeme posljednjega rata, komunicirao sa svim glavnim političkim akterima i u tančine poznaje ovdašnje nacionalizme i odnose. Biti će naročito zanimljivo vidjeti što njegova administracija kani napraviti na učvršćivanju države u BiH i stabilizaciji ostatka regije u kojoj Rusija i Kina, zahvaljujući Trumpovom neznanju i nezainteresiranosti, već dugo pletu svoje interesne mreže.