Hrvatska je jedna od malobrojnih zemalja u Europskoj uniji kojoj hrana i bezalkoholna pića odnesu petinu potrošnje kućanstava.
Preklani su, prema podacima Eurostata, hrana i bezalkoholna pića činili 21,4 posto potrošnje hrvatskih kućanstava, više od toga imale su samo tri zemlje: Estonija, Litva i Rumunjska, koja troši na hranu i bezalkoholna pića rekordnih 26,4 posto. Hrvatska je tako četvrta po visini troška hrane i pića u kompletnoj potrošnji kućanstava u 2020., dok je prema udjelu troška na bezalkoholna pića, u koja po statistici idu kava, čaj, kakao, sokovi i mineralna voda, Hrvatska prva u cijeloj Europskoj uniji, a po udjelu hrane sedma. Hrvatska kućanstava na hranu troše 18,3 posto od svoje kompletne potrošnje, dok je europski prosjek 14,3 posto.
Najviše, četvrtinu kompletne potrošnje, na hranu troše Rumunji, dok bogati Luksemburg troši najmanje, svega 8,2 posto, slijede Irska s 8,7 posto, Austrija s 10,7 posto, Njemačka s 10,2 posto udjela hrane u ukupnoj potrošnji. Time se potvrđuje ono staro pravilo koje kaže da siromašne zemlje više troše na hranu, a stanovnici bogatih manje.
Skupe režije
Kompletna potrošnja hrvatskih kućanstava u pretprošloj je godini težila više od 247 milijardi kuna ili 32,97 milijardi eura. Hrvatski BDP iznosio je te godine 371 milijardu kuna ili 49 milijardi eura, a potrošnja građana težila je čak 65,7 posto godišnjeg BDP-a, što je nakon grčkih 70,3 posto BDP-a najveći udjel u cijeloj Europskoj uniji. U cijeloj Europskoj uniji najmanji udio potrošnje kućanstava u BDP-u od 24,5 posto ima Irska. Švedska kućanstva trošila su 43 posto od BDP-a, njemačka kućanstva trošila su 48,7 posto od BDP-a, slovenska polovicu BDP-a...
Po kompletnoj potrošnji po stanovniku od svega 8140 eura, Hrvatska je 22. u cijeloj Uniji, u kojoj je prosječna ukupna potrošnja po stanovniku gotovo dvostruko veća i iznosi 15.100 eura. Manju potrošnju po stanovniku imale su lani Poljska, Mađarska, Rumunjska i Bugarska, koja ima najmanju potrošnju po stanovniku u Uniji od 5230 eura.
U mnogim je zemljama po stanovniku potrošeno više novca nego u Hrvatskoj, što i nije čudno budući da su mnogima i standard i BDP znatno iznad hrvatskih. Podsjetimo, po kupovnoj moći Hrvatska je posljednjih godina predzadnja u Uniji, lošiji standard ima samo Bugarska.
Po stanovniku se u Hrvatskoj na hranu preklani potrošilo 1490 eura ili 11.175 kuna, dok je iste godine prosječna neto plaća bila 6763 kn, pa ispada da su kućanstva u Hrvatskoj samo na hranu potrošila gotovo dvije mjesečne plaće u 2020.
Građanima koji žive boljim standardom u bogatim zemljama, najveća su stavka stanovanje i režijski troškovi. Lani su tako najamnine, komunalije, električna energija, voda i plin kućanstvima u Europskoj uniji odnijele 25,7 posto kompletne potrošnje, po stanovniku 3880 eura, dok su ih hrana i bezalkoholna pića koštali po stanovniku 2240 eura.
Na stanovanje i režije najviše su trošili Slovaci – 30,7 posto kompletne potrošnje, a najmanje, 15,5 posto trošilo se u Litvi. Hrvatska je s 19 posto sredstava potrošenih za stanovanje na 23. mjestu u Uniji, a po stanovniku se troši po 1560 eura. Bogatim zemljama značajnu stavku čine najamnine, što većini kućanstava u Hrvatskoj nije velik problem pa su predzadnji u EU-u s 0,5 posto udjela renti u ukupnim troškovima.
Troškovi liječenja
Ostali troškovi stanovanja druga su priča, pa je udjelom potrošnje na račune za struju i plin Hrvatska peta u cijeloj Uniji. Prosječni udjel potrošnje na struju i plin u cijeloj Uniji je 4,3 posto ukupne potrošnje kućanstava. Najveći udjel u potrošnji od devet posto imaju Slovaci, a slijede i Poljaci, Česi, Slovenci i Hrvati s 5,7 posto udjela u ukupnom trošku. Primjerice, njemačkim kućanstvima troškovi struje i plina odnesu 4,2 posto kompletne potrošnje, austrijskim 3,9 posto, a Ircima 3,2 posto...
Premda se govori da je Hrvatska prebogata vodnim resursima, to se ne bi zaključilo iz podataka o udjelima računa za vodu i usluge vezane za vodu, po kojima je Hrvatska šesta u Europskoj uniji s 2,4 posto troška. Europski prosjek je dva posto u prosječnoj potrošnji europskih kućanstava, Austrijanci troše najviše - tri posto kompletnog troška kućanstava.
Troškovi prijevoza hrvatskim kućanstvima činili su lani 7,5 posto svih troškova, što je udjel koji je pretposljednji u EU-u, manje su, samo 5,3 posto ukupne potrošnje, potrošila slovačka kućanstva, a najviše - 14 posto od svih troškova imali su Slovenci.
Visoko su hrvatska kućanstva rangirana po potrošnji na komunikacije, gdje zauzimaju treće mjesto s udjelom od 4,8 posto, iza Bugara i Grka, dok prosječna europska potrošnja kućanstava na komunikacije iznosi 2,6 posto.
Za zdravlje su kućanstva u Hrvatskoj izdvojila lani 5,2 posto svoje potrošnje, što im je osiguralo osmo mjestu u Uniji. Europski prosjek je 4,6 posto, a najviše su trošili Bugari - 7,2 posto kompletne potrošnje, slijede Belgija, Poljska, Rumunjska, Letonija, Litva i Njemačka s potrošnjom od 5,3 posto.
Po izdvajanju po stanovniku Hrvatska i nije visoko rangirana jer joj BDP nije velik, pa ni gospodarstvo i bogatstvo nije takvo, te Hrvati izdvajaju za zdravlje po stanovniku 420 eura, a europski prosjek je 690 eura. Veći iznos po stanovniku, a manji udjel zdravstvenih troškova u ukupnoj potrošnji od tri posto Eurostat bilježi za Švedsku, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku, oko četiri posto troše Austrijanci i Slovenci na zdravstvene usluge, kupnju lijekova, terapeutskih pomagala i opreme.