Ministarstvo znanosti i obrazovanja jučer je izašlo s informacijom o desetom slučaju krivotvorene diplome zaposlenika škole. Ono po čemu je slučaj izniman jest to što je profesorica ekonomske skupine predmeta učenicima predavala pune 24 godine s lažnom diplomom Ekonomskog fakulteta - piše Jutarnji.hr.
DORH, kojem je škola podnijela kaznenu prijavu zbog krivotvorenja dokumenta, kao ni Ministarstvo, ne izlaze s imenom vlasnice krivotvorine, ali doznajemo da je riječ o osobi zaposlenoj u najvećoj školi Zagrebačke županije - Srednjoj školi “Ivan Švear” u Ivanić Gradu.
Škola u kojoj je radila profesorica bez diplome nosi ime po lokalnom svećeniku, ima više od stotinu zaposlenika i 805 učenika i lani se našla na listi top deset škola u Zagrebačkoj županiji koje upisuju najbolji učenici. Zauzimala je visoko četvrto mjesto.
Više predmeta
Da u svojim redovima imaju lažnu profesoricu, ravnateljica škole Ksenija Pavlović doznala je primitkom dopisa s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kojem su diplomu uputili na provjeru. Bio je ponedjeljak, 1. travnja.
- Dobro da sam sjedila. Toliko se lijepih stvari u školi događa, a sada ovo. Poduzeli smo sve što je u našoj nadležnosti, o svemu obavijestili DORH i naše Ministarstvo - kaže ravnateljica, pitajući nas kako smo doznali da je slučaj otkriven baš kod njih. Nema puno mudrosti, Srednja škola “Ivan Švear” javno je prije dva dana objavila natječaj za zapošljavanje nastavnika ekonomske skupine predmeta. Točnije, čak dva. Jedan na određeno nepuno radno vrijeme (15 sati), drugi na neodređeno, također na nepuno radno vrijeme (25 sati). Natječaji su otvoreni do 16. travnja.
Svojoj, sada bivšoj zaposlenici ravnateljica je uručila izvanredni otkaz ugovora o radu u utorak, 2. travnja. Neslužbeno doznajemo da je zaposlenica na prvu blago nijekala prevaru. Riječ je o ženi u srednjim godinama koja je, osim što je predavala više predmeta, bila i razrednica.
Korektan posao
Sve godine prosvjetarskog staža, dakle njih 24, provela je, prema našim informacijama, upravo u Srednjoj školi “Ivan Švear”, promijenivši barem četiri ravnatelja. Nitko, navodno, nije sumnjao u nju. Djeca su je voljela, a svoj je posao obavljala korektno, potvrđuje ravnateljica.
- Lagala bih, dodaje, kad bih rekla da nije dobro radila svoj posao - ustvrdila je.
Budući da je slučaj prijavljen DORH-u, u školi službeno ne mogu iznositi pojedinosti. Ne navode ni koliko je predmeta predavala lažna profesorica. Ova velika škola ima 12 različitih usmjerenja i radi na dvije lokacije, matičnoj u Ivanić Gradu i izdvojenoj Općoj gimnaziji u Križu. U ponudi programa su i ekonomist i komercijalist, s više ekonomskih predmeta, ovisno o godini školovanja, kao i trogodišnji program za prodavače.
Znala predavati
Tako učenici ekonomisti u prvom i drugom razredu uz općeobrazovne predmete imaju osnove ekonomije, poslovne komunikacije, računovodstvo, poduzetništvo te kao izborni predmet obiteljski posao. U trećem i četvrtom razredu od ekonomskih predmeta slušaju bankarstvo i osiguranje, vježbenička tvrtka, upravljanje prodajom, marketing, tržište kapitala...
- Totalno smo iznenađeni, šokirani - potvrđuju nam anonimno dvije profesorice iz te škole. Pitaju se, s jedne strane, kako osoba može živjeti 24 godine u laži, a s druge, što onda uopće znači diploma?
- Možete imati pet diploma, no što vam one znače ako ne znate predavati? Ispada da ona nije imala diplomu, no znala je sadržaj i znala je predavati - kaže jedna profesorica. Nitko nikada, dodaje, nije provjeravao njihove diplome.
Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu potvrđuju da je dotična osoba bila upisana na Ekonomski fakultet s datumom 25. listopada 1997., no ostalo joj je nepoloženo nekoliko ispita. Na lažnoj diplomi stoji potpis osobe koja nikada nije bila dekan Ekonomskog fakulteta.
- To nije naša diploma, to je krivotvorina - potvrđuje dekan Jurica Pavičić.
90% učitelja želi da im se angažman dodatno plati
Gotovo 70 posto učitelja uključenih u eksperimentalni program Škola za život tvrdi da im je opseg posla zbog reforme izrazito povećan. Dok 90 posto njih smatra da bi njihov angažman u provedbi reforme trebao biti dodatno honoriran, samo četvrtina ih očekuje da će se to dogoditi. Dio je to rezultata istraživanja koje je Sindikat hrvatskih učitelja proveo u suradnji s Institutom Ivo Pilar na uzorku od 328 učitelja. U sindikatu zaključuju da su učitelji prosječnom ocjenom dva do tri pokazali umjereno nezadovoljstvo provedbom eksperimentalnog programa.
Kvaliteti edukacije u koju su uključeni, učitelji daju prosječnu ocjenu 2,87, slično koliko vlastitom osjećaju spremnosti na konkretnu primjenu eksperimentalnog programa u nastavi. Ocjenu 2,69 daju kvaliteti eksperimentalnih materijala, 2,51 pedagoškim standardima koji se primjenjuju u provedbi reforme, a ocjenu 2,23 razini u kojoj su konzultirani pri osmišljavanju reforme i eksperimentalni udžbenika. Sanja Šprem, predsjednica Sindikata, smatra da bi ovi pokazatelji trebali predstavljati smjernice Vladi za frontalni ulazak reforme od jeseni u sve škole. Rezultati ankete su je, kaže, iznenadili jer je prema anketi Ministarstva znanosti 1258 nastavnika eksperimentalnoj reformi dalo prosječnu ocjenu 4, a sindikalni je rezultat znatno niži.
Pomoćnica ministrice Lidija Kralj na jučerašnjem okrugom stolu zamjerila je što je sindikalna anketa provedena na samom početku primjene novog programa (od rujna do studenoga 2018.), a Šprem je istaknula kako vjeruje da bi sada rezultati bili i lošiji. Toni Barbarović iz Instituta Ivo Pilar naglasio je daje riječ tek o dijelu provedenog istraživanja kojem se odazvalo blizu 6500 zaposlenika. (M.L.)