Svaki peti automobil pada na tehničkom, ali nestvarno zvuči podatak da je 14.852 vozača palo zbog sitnice za koju mnogi nisu ni svjesni da je obvezna

Ne zvuči dobro što je od gotovo 1,6 milijuna grešaka, njih čak 471.681 vezana uz probleme s kočnicama, ni da se na tehničkim pregledima pojavilo 43.035 vozila s oštećenim gumama - piše Jutarnji.hr

Statistika koju je objavio Centar za vozila Hrvatske pokazuje da se lani do stanica za tehnički pregled dokotrljalo 2,1 milijun vozila, a neispravnima je proglašeno njih čak 439.999. Svako peto.

Na prvu, to zvuči zastrašujuće, ali ne treba odmah čupati kosu od užasa. Prošlogodišnja statistika, naime, nije ništa lošija od one iz 2016., a i ta je bila jednako porazna kao i ona u 2015... I tako redom. Prošle godine nije došlo ni do kakve posebne havarije jer u Hrvatskoj nije baš nikakva novost kad više od 20 posto vozila ne prođe tehnički iz prve. Pa ni kad se na ovih 439.999 vozila koja nisu prošla tehnički u prosjeku uoči popriličnih 3,6 grešaka.

Ipak, to što smo se navikli na loše vijesti rezultate tehničkih pregleda ne čini ništa ljepšima. Posebno u oko upada što je najveći broj grešaka uočen na uređajima za kočenje. Od ukupno 1,579.100 zabilježenih grešaka, njih čak 471.681 ili 30 posto vezano je uz probleme s kočnicama, što već na prvu izaziva jezu. Ništa spokojnije ne zvuči ni broj od 181.462 greške u rubrici “Osovine, kotači, pneumatici i ovjes”. Svejedno, nismo se odlučili pisati o tome da je riskantno izaći na cestu i tvrditi da tamo vrebaju opasni automobili s “ćelavim” gumama i bez kočnica, koje se pred pješačkim prijelazom ili kolonom automobila mogu zaustaviti samo uz Božju pomoć. Iako ni to, pokazuje statistika, ne bi bilo promašeno... No, umjesto pisanja jadikovki i zgražanja nad očito lošim, zatražili smo od Centra za vozila Hrvatske dodatne podatke kako bismo preciznije vidjeli o kakvim je sve greškama riječ. Odnosno, što se sve, primjerice, krije u kategoriji “Uređaji za osvjetljavanje” u kojoj je lani zabilježeno čak 352.739 grešaka. Ili u kategoriji “Oprema vozila”, u 2017. zaslužnoj za 65.291 grešku.

Jednostavno, željeli smo proći kroz brdo zabilježenih grešaka i među njima pronaći one koje se mogu sanirati za malen novac. I tako mnogima uštedjeti vrijeme. Ne samo vozačima, nego i nadzornicima u stanicama za tehničke preglede koji nemaju baš ništa od toga da im isto vozilo dva puta dolazi na tehnički pregled. Tim više jer svi vozači koji padnu, u roku od deset dana mogu besplatno ponoviti tehnički pregled. Teoretičari zavjere prst mogu uperiti tek prema eko testu čije se ponavljanje plaća 50 posto cijene prvog pokušaja. No, i to slabo drži vodu, posebno kad se zaviri u strukturu grešaka koju smo dobili od Centra za vozila Hrvatske.

Od 129.182 greške zabilježene u kategoriji “Ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila”, njih čak 38.367 ili 30 posto uvjetovano je time što eko test uopće nije bilo moguće napraviti zbog ostalih nepravilnosti na vozilu. U slučaju kad nadzornik uoči zauljenost motora ili oštećenje ispušnog sustava, eko test se niti ne radi kako ne bi došlo do veće havarije na motoru. Znači, vozači mogu uštedjeti svoje vrijeme i novac već samostalnim pregledom dijelova vidljivih i golim okom. A upravo zbog te “vidljivosti” nema mjesta ni za priče da se automobili ruše samo kako bi se vozačima uzeo novac.

Zapravo, detaljniji pregled grešaka zabilježenih tijekom 2017. otkriva da su mnogi padovi uvjetovani pomanjkanjem pažnje vozača, a manje besparicom. Primjerice, nedovoljna količina rashladne tekućine kumovala je neprolasku 2152 vozila. S druge strane, neki slučajevi ukazuju da bi vjerojatno trebalo razmotriti koje sve greške dovode do pada na tehničkom, posebno u kategoriji “Oprema vozila”.

Ne čini se opravdanim da netko mora ponoviti tehnički pregled jer mu nedostaje rezervna žaruljica, a upravo je ta greška lani zabilježena čak 14.852 puta. Isto tako, izostanak reflektirajućeg prsluka stajao je neprolaska 2952 vozila, otvoreni zavoji i iskorišteni flasteri u kutiji prve pomoći kumovali su 1761 neprolasku. U takvim slučajevima trebalo bi se ipak proći uz opomenu, što će biti slučaj kad u svibnju na snagu stupi novi Pravilnik o tehničkim pregledima.

Ozbiljna boljka: Prosječna starost iznosi 12,95 godina

Prosječan automobil na tehničkom pregledu u 2017. bio je star 12,95 godina, čime je oboren još jedan neslavni rekord. Baš nikad se naši vozači nisu vozili u starijim autima. Time je nastavljen crni niz još od 2007. kad je prosječna starost brojala 9,83 godine. A to je veliki problem jer statistika jasno pokazuje da tehnička ispravnost dramatično kopni s godinama. Primjerice, najmanje neispravnih starijih od deset godina imala je Toyota (19 posto), no i s tim rezultatom bila bi na kraju poretka kad je riječ o automobilima mlađima od pet godina.