Svaka deseta osoba u Hrvatskoj radi dva posla da bi preživjela: ‘Toga će biti sve više i više‘

Pandemija, potresi, ratovi u neposrednoj blizini, inflacija, ogromni skokovi cijena – nema što u posljednje vrijeme nije “protreslo” prosječno hrvatsko domaćinstvo i odrazilo se na njegov standard. Preživjeti mjesec mnogima postaje nemoguća misija, a iako umorni, iscrpljeni, isfrustrirani premalim plaćama da bi uopće spojili kraj s krajem, radnici u Hrvatskoj sve više pribjegavaju “rezervnom” rješenju – uz 40-satni tjedni posao koji već obavljaju, odlučuju se na pronalazak dodatnog posla.

Prema anketi koju je ovih dana objavio portal MojPosao, svaka deseta radno sposobna osoba u Hrvatskoj (deset posto) već radi dva posla kako bi preživjela, tvrdeći da je to neizbježno. Uz to, dvije trećine ispitanika (67 posto) razmišljaju o obavljanju dodatnog posla budući da, objašnjavaju s tog portala, njihova trenutačna plaća nije dovoljna za podmirenje osnovnih životnih troškova.

Skupa hrana i režije

- Ističu da je inflacija “odradila svoje” te da većinu svojih primanja, neki i do tri četvrtine plaće, troše na hranu i režijske troškove – navode u popratnom tekstu s portala MojPosao, s kojega poručuju da jedna plaća više nije dovoljna za egzistencijalne izazove u Lijepoj našoj. Unatoč kontinuiranom rastu plaća, naime, mnogi radnici suočavaju se s teškoćama u podmirenju osnovnih životnih potreba, a “inflatorni pritisci generirani cijenom energenata, hrane i drugih životnih troškova predstavljaju značajan izazov za radnike i njihove obitelji”.

- Svi vidimo oko sebe da mnogi naši poznanici rade dodatne poslove. Najčešće je riječ o dostavnoj službi, naravno, radi se i na drugim poslovima, ali ima i onih koji to rade u okviru svoje struke. Znamo da je od nove godine na snagu stupio novi Zakon o radu prema kojemu možete raditi dodatni posao do osam sati tjedno, a za koji vam više nije potrebna pisana suglasnost matičnog poslodavca nego ga samo trebate obavijestiti o tome. Isto tako, sigurno ima radnika koji dodatni posao rade “na crno” – kaže Alen Mrvac iz Odnosa s javnošću portala MojPosao. Ističe i da u sklopu ankete o dodatnom poslu, u kojoj je sudjelovalo 750 ispitanika, nisu radili dubinsko istraživanje ali su brojni ispitanici ostavljali komentare.

- Sva naša istraživanja u posljednje vrijeme pokazuju da, s obzirom na rast troškova života, ljudi nisu zadovoljni svojim plaćama. U ovoj anketi samo se 13 posto ispitanika izjasnilo da trenutačno ne razmišljaju o pronalasku dodatnog posla jer su zadovoljni svojom plaćom i sposobni su podmiriti svoje potrebe – kaže Alen Mrvac, a s portala još dodaju da i takve osobe ne kriju da bi mogle razmisliti o traženju novog ili dodatnog posla ako se troškovi života nastave povećavati, a njihovi poslodavci ne odluče povećati njihove plaće kao kompenzaciju za rastuće životne troškove.

- Toga će biti sve više i više. Portal Moj Posao u posljednje je dvije godine, otkako je pandemija završila, zabilježio rekordan broj oglasa za posao. Potražnje za poslom je nikad više. Samo tijekom 2021. godine na web platformama MojPosao objavljeno je više od 74 tisuće oglasa za posao, što je bilo 42 posto više u odnosu na 2020. godinu i osam posto više u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Broj oglasa i dalje raste, pa smo tako u prvih šest mjeseci ove godine objavili više od 50 tisuća natječaja za posao, što je osam posto više nego u istom razdoblju lani – prenosi Mrvac.

Sindikati godinama upozoravaju na sve veći broj radnika koji je prisiljen tražiti dodatne poslove, a na opasnost od “labavljenja” reguliranja dodatnog rada upozoravali su i tijekom pregovora o novom Zakonu o radu, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS).

Poslodavci bezbrižni

- Dodatni rad, uz redovni, silno troši čovjeka, bilo da je riječ o prekovremenom radu ili radu kod drugog poslodavca, uz redovan 40-satni radni tjedan. Te su osobe više podložne ozljedama na radu, kardiovaskularnim i gastrointestinalnim bolestima, dijabetesu, moždanom udaru – upozorava Sever. Nažalost, dodaje, kada se tijekom pregovora razgovaralo o reguliranju dodatnog rada, od predstavnika Vlade i poslodavaca znali su čuti: “Zar želite radnike zaštititi od njih samih?”.

- Ne rade ti ljudi dodatno zato što im je to gušt nego zato što su na to prisiljeni iz egzistencijalnih razloga. Ako je, prema zadnjim dostupnim podacima, medijalna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 984 eura, to znači da je za plaće u rasponu od minimalne u visini od 560 eura pa do medijalne od 984 eura radilo više od 820 tisuća radnika u Hrvatskoj. Jasno je da većina njih mora tražiti dodatni posao – ističe Krešimir Sever, koji poraznim ističe i to što ovakva situacija odgovara većini poslodavaca kod kojih ovi radnici redovito rade, budući da im njihov dodatni rad smanjuje pritisak na povećanje cijene rada.