Već za koji mjesec diplomirat će prvi liječnici u Hrvatskoj koji nakon završenog studija neće trebati staž nego će odmah dobiti licencu za samostalni rad. Drugim riječima, mladi liječnici bi bez ikakva nadzora, odnosno pomoći starijih kolega u početku svog radnog vijeka mogli liječiti pacijente u ordinacijama obiteljske medicine ili hitnoj pomoći.
Istina, oni sretniji i snalažljiviji mogli bi odmah krenuti na specijalizaciju ako je uspiju dobiti. Iskusni kažu da to nije dobar početak jer bi im i u tom slučaju neiskustvo moglo raditi probleme ili, još gore, mogao bi im se dogoditi neki teški propust u liječenju i stres od kojeg će se teško ili nikako oporaviti.
Hrvatski će se liječnici naći u toj lošoj situaciji jer se u pretpristupnim pregovorima za ulazak u EU pristalo na varijantu da nakon diplome nije potreban staž uz obvezu da će se “praksa” obavljati tijekom studija.
Odgovornost
No, to se nije dogodilo i mladi bi se liječnici uskoro mogli naći u teškoćama, odnosno da se moraju “snalaziti kako znaju i umiju” u situacijama kojima nisu dorasli i uz odgovornost za živote svojih pacijenata, a da istodobno nemaju koga pitati za savjet. Svu težinu i opasnost najbolje ilustrira mogućnost da se mladi liječnik nađe u ordinaciji kao zamjena liječniku obiteljske medicine negdje na otoku daleko od bolnice i bilo kakve pomoći iskusnih kolega s teško bolesnim pacijentom kojem ne zna pomoći. U sličnoj nevolji naći će se i onaj koji krene na intervenciju vozilom hitne pomoći ne bi li pomogao teško unesrećenima negdje na autocesti, a prvi put u rukama drži defibrilator ili pak mora otvoriti venski put ili intubirati pacijenta.
Upravo izvanredne situacije u kojima se gotovo svakog dana mogu naći liječnici bez ikakva iskustva u “stvarnom svijetu medicine” razlog su što se od Ministarstva zdravstva uporno traži da se krene u nove pregovore s EU i ponovno uvede liječnički staž, a dok se taj, u pravilu dugotrajan, proces ne završi, u prijelaznom periodu uvede tzv. sekundarijat ili rad pod nadzorom od oko dvije godine.
Hitnija stanja
Nažalost, ni ovotjedni sastanak u Ministarstvu zdravstva na kojem su bili predstavnici mladih liječnika, studenata, medicinskih fakulteta, Liječničke komore... nije dao konačno rješenje. Naime, idućeg bi tjedna svi koji sudjeluju u ovom dogovoru trebali u Ministarstvo zdravstva dostaviti svoje prijedloge budućeg staža, odnosno sekundarijata. Iz svega pristiglog morao bi se sastaviti jedinstveni prijedlog o kojem će se onda dodatno razgovarati. No, vrijeme prolazi, a studenti se boje da bi se mogli naći u situaciji da krenu raditi a da za to nisu obučeni.
Prema nekim prijedlozima, mladi bi liječnici trebali dodatnu edukaciju u trajanju od 9 do 24 mjeseca. Naime, barem devet mjeseci trebali bi pod nadzorom liječnika raditi u obiteljskoj medicini, zatim u hitnoj, i to kako u bolničkoj tako i izvanbolničkoj.
Trebali bi se upoznati i s radom u rađaoni te s hitnim stanjima u pedijatriji te imati tečaj iz naprednog održavanja života. Zadnja dva mjeseca liječnici bi, ovisno o svojim sklonostima, mogli odabrati na kojim će odjelima dodatno “peći zanat”.
Ideja je da se svaki od tih segmenata posebno boduje, odnosno da ti bodovi čine veći dio prednosti u dobivanju i odabiru specijalizacije. Na sličan način riješen je obavezni sekundarijat u susjednoj Sloveniji, a staž postoji i u drugim europskim zemljama poput Njemačke, Švedske ili Danske, što najbolje potvrđuje da su budući liječnici u Hrvatskoj u pravu u svojim nastojanjima da im se vrati “praksa”.