Sve su oči uprte u Južnu Afriku, žarište novog mutanta koronavirusa, nazvanog omikron. U tjedan dana u tamošnjoj regiji u kojoj se ta varijanta pojavila, porast broja oboljelih veći je od 500 posto. Nova inačica SARS-CoV-2 virusa postala je top tema na svim znanstvenim forumima, a iako kod nas još nije pronađena, epidemiolozi smatraju da je vrlo vjerojatno već tu.
U Južnoafričkoj Republici simptomi ovog soja su blagi i pojavljuju se kao pojačan umor, ali tamo je stanovništvo daleko mlađe nego kod nas pa zapravo još ne znamo kako novi mutant djeluje na starije osobe. Svjetska zdravstvena organizacija je pozvala na pojačani nadzor varijante i laboratorijske eksperimente kako bi bolje razumjeli njezinu biologiju.
Kako je nastao ovaj soj virusa?
Gotovo svi vodeći znanstvenici u svijetu slažu se da je iznenađujuće velik broj mutacija otkriven na proteinskom šiljku nove varijante nazvane omikron, nastao kod osobe koja je imala HIV i čiji je imunološki sustav bio preslab da bi se borio s infekcijom. Virus se u tijelu stalno razvijao i mutirao nekoliko tjedan, a moguće i mjeseci.
Kao što znamo HIV (Virus humane imunodeficijencije) izaziva uništavanje imunosnog sustava te dovodi do pojave različitih bolesti. Kako se koronavirus umnožava unutar ljudi, stalno nastaju nove mutacije. Većina njih daje virus bez nove prednosti, odnosno bez nove opasnosti za ljude.
Onda kad se pojave zabrinjavajuće mutacije, virus se označava kao 'varijanta koja zabrinjava' i Svjetska zdravstvena organizacija daje mu grčka slova kao oznaku. Prva "varijanta zabrinutosti", Alpha, pojavila se u Britaniji krajem 2020., a ubrzo potom Beta u Južnoj Africi.
"Mnogi pacijenti s HIV-om u Africi ne liječe se na odgovarajući način, zbog čega su njihovi imunosni sustavi znatno oslabljeni. Da bi se spriječilo širenje varijanti koje su mutirale poput omikrona, trebalo je identificirati zaražene imunokompromitirane osobe i izolirati ih dok više ne budu zarazne - komentirao je njemački imunolog Carsten Watzl.
Epidemiolozi smatraju da je virus mutirao još prije nekog vremena, što se vidi iz podataka da je u samo nekoliko dana potvrđen u više zemalja.
Gdje je prvi put otkriven?
Novi soj prvi je put zabilježen 11. studenog 2021. godine u Bocvani. Potom je sekvenciran u oblasti Gauteng oko Johanesburga i Pretorije, gdje je incidencija trenutno 1200 zaraženih na 100 000. Znanstvenici pretpostavljaju da se u do 90 posto novih slučajeva u Gautengu radi o omikronu. Omikron u Južnoj Africi pokazuje brzu tendenciju širenja te bi vrlo skoro mogao postati dominantan u odnosu na sad prevladavajući delta soj.
Mutant je do sad izoliran i u Nizozemskoj, Australiji, Hong Kongu, Italiji, Češkoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Belgiji, Kanadi… Prvi slučaj omikrona identificiran je i u Austriji, u Tirolu, kod osobe koja je nedavno putovala u Južnu Afriku. U Škotskoj je zabilježeno šest slučajeva, a vlasti za sada ne znaju kako je do toga došlo. Portugalske vlasti potvrdile su također da je 13 nogometaša ili članova stručnog stožera lisabonskog prvoligaša Belenensesa zaraženo omikronom.
U Hrvatskoj zasad nije pronađen.
„To što ga mi nismo detektirali ne znači da nije prisutan u Hrvatskoj. Ne bi me iznenadilo da je već kod nas. To nas podsjeća da trebamo što više sekvencionirati, kolege trebaju slati uzorke pozitivnih pacijenata – komentirala je Goranka Petrović, epidemiologinja HZJZ-a. Nova varijanta ne mora izazivati teži oblik koronavirusa, ali virus se može još brže širiti i tako preopteretiti zdravstveni sustav.
Kakve su se mutacije dogodile?
Omikron ima 32 mutacije na proteinu šiljka, od kojih se mnoge pojavljuju po prvi put. Usporedbe radi, vrlo zarazna delta varijanta ima osam mutacija. Sam broj mutacija ne govori ništa o opasnosti varijante. Ali zbog velikog broja mutacija, imune stanice se teže bore s virusom. Virus koristi svoj šiljak kako bi inficirao stanice, a naš imunosustav reagira na viruse tako što ih prepoznaje po proteinima, ili nakon cijepljenja ili nakon prebolijevanja.
“O zaraznosti novog soja ne znamo ništa. Znamo da je novi soj znatno mutirao što upućuje na veći evolucijski skok. To nam govori da bi taj soj mogao imati različita svojstva, ali ne znamo kakva će ta svojstva biti”, rekao je Luka Čičin Šain, virusni imunolog iz Centra za infektološka istraživanja Helmholtz.
Koji su simptomi novog soja?
Južnoafrička liječnica Angelique Coetzee, koja je prva upozorila vlasti na pojavu novog soja korone među pacijentima, rekla je za Daily Telegraph kako su simptomi novog soja neobični, te da se pacijenti žale na nevjerojatan osjećaj umora. Coetzee je prvi put uočila mogućnost pojave nove varijante kada su pacijenti u njezinoj klinici u Pretoriji počeli stizati sa simptomima covida-19 koji joj isprva nisu imali smisla.
„Mladi ljudi iz različitih društvenih slojeva rekli su da osjećaju intenzivan umor, a šestogodišnje dijete imalo je veoma ubrzan puls. Nitko nije imao gubitak njuha ili okusa.
Kada su četiri člana iste obitelji svi dobili pozitivan test sa simptomima koji uključuju umor, liječnica je upozorila državni savjetodavni odbor za cijepljenje.
Procijepljenost u Južnoafričkoj Republici je oko 24 posto, ali je njihova dobna struktura značajno različita od naše. Oni imaju gotovo 30 posto stanovništva mlađeg od 15 godina, a svega 5 posto je osoba starijih od 65 godina. Samim time imaju manji rizik za razvijanje težeg oblika bolesti.
Hoće li postojeće cjepivo biti učinkovito za novi soj?
To je pitanje koje visi u zraku. Imunolozi još ne znaju hoće li cjepiva štititi od omikrona i u kojoj mjeri, a li dodaju da će svakako postojati određeni postotak zaštite i od novog soja, ali nažalost niži nego kod delta soja, a pogotovo onog wuhanskog.
Proizvođači cjepiva Biontech (Pfizer) i Moderna već su najavili da će novu varijantu testirati u laboratorijima. Rezultati istraživanja pokazat će je li adaptacija cjepiva neophodna. Iz Pfizera navode da bismo prilagođeno cjepivo mogli dobiti za sto dana, no stručnjaci smatraju da u masovnu upotrebu ne može prije proljeća.
Ima li se smisla cijepiti booster dozom postojećeg cjepiva?
Mnogima će upravo ovaj mjesec isteći šest mjeseci otkad su primili drugu dozu cjepiva protiv Covida i pitaju se ima li se smisla docjepljivati trećom dozom kad ona nije prilagođena novom soju. Prof. Bojan Polić smatra da ima.
- Svaki put kada se cijepimo mi stvaramo veću količinu memorijskih stanica koje nas, u doticaju sa stvarnom infekcijom, štite, komentirao je imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci Bojan Polić.
U današnjoj emisiji "U mreži Prvog", kazao je kako vjeruje da će docjepljivanje trećom dozom podići razinu imunosti i da će nas štititi i od novih varijanti.
No, dodao je i kako uvijek trebamo biti oprezni jer nikad se ne zna koliko je varijanta zaista promijenjena i treba li prilagoditi cijepljenje. Svjetska zdravstvena organizacija je ustvrdila da ova varijanta ima rizik od pojave nove infekcije i moguće brže širenje, a Polić smatra da trebamo biti oprezni, ali ne trebamo paničariti.
