Obrtnici, prerađivačka industrija, građevinarstvo i obrazovanje u apsolutnim su brojevima najviše utjecali na povećavanje ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj, koja je na mjesečnoj razini skočila za 11.302 ljudi – na ukupno 1.518.034 u ožujku.
Samo u ožujku broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama narastao je za 2229 ljudi na ukupno njih 184.610, što je porast i na lanjskoj razini za 2650 zaposlenog.
Prerađivačka industrija povećala je zaposlenost tijekom ožujka za 2129 ljudi na njih 225.287, no i dalje ih je gotovo dvije tisuće manje nego prije godinu dana. Građevinske tvrtke u ožujku su zaposlile 1060 ljudi, pa u ovoj branši radi 100.234 ljudi, njih 5924 više nego prije godinu dana.
Ukupni pad od 1,5 posto
Obrazovanje je prošlog mjeseca povećalo broj zaposlenih za 1094 na njih 120.246, što je i na godišnjoj razini porast od 2355 zaposlenih. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti krajem ožujka imale su 64.482 zaposlenih, 830 ljudi više na mjesečnoj i 1295 više na godišnjoj razini. Broj zaposlenih trgovaca porastao je u ožujku za njih 803 na 201.117, ali je prije godinu dana radilo 4050 više trgovaca nego danas.
Još veći pad zaposlenosti na godišnjoj razini ima hotelijerstvo i ugostiteljstvo u kojima je broj zaposlenih u ožujku povećan za 410 ljudi na njih 61.913, a taj je broj za 5087 ljudi manji nego prije godinu dana.
Javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje broj zaposlenih u ožujku povećali su za 648 ljudi na njih 111.785, što je 1325 ljudi više nego prije godinu dana, a sličan porast statistika bilježi za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb. Tako je u zdravstvu i socijalnoj skrbi u ožujku bilo 102.636 zaposlenih, njih 535 više na mjesečnoj i 1392 više na godišnjoj razini.
Kad se saberu svi plusovi zapošljavanja iz ožujka, ne dobije se dovoljno da se sustigne zaposlenost iz istog lanjskog mjeseca. Tako iz Državnog zavoda za statistiku kažu da je u odnosu na veljaču broj ukupno zaposlenih porastao je za 0,8 posto, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine taj broj pao za 1,5 posto. Kažu da je u ožujku zaposlenih u pravnim osobama bilo 1,3 milijuna, njih 0,7 posto više nego u veljači i 1,9 posto manje u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ipak, porast zaposlenosti u ožujku je smanjilo nezaposlenost za četiri posto ili 6789 ljudi na njih 155.588, dok je stopa registrirane nezaposlenosti s 9,7 posto u veljači kliznula na 9,3 posto u ožujku.
Prosječna plaća 7038 kn
Državni zavod za statistiku objavio je u utorak i podatke o prosječnim plaćama za veljaču. Prema tim podacima, svaki četvrti zaposleni u zemlji zarađuje manje od 4421 kune, a polovica ih prima manje od 5791 kunu. Tih 5791 kuna je medijalna plaća za veljaču i taj iznos sve zaposlene dijeli na one koji primaju manje i one koji primaju više od medijalne plaće.
Prosječna mjesečna neto plaća u veljači je iznosila 7038 kuna, što je 59 kuna ili realno za 0,5 posto više odnosu na siječanj. U Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, više od 60 posto svih zaposlenih plaćeno je manje od prosjeka za cijelu zemlju jer im plaće ne premašuju 6589 kuna.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, u iznosu od 18.989 kuna, a najniža od 4277 kuna u zaštitnim i istražnim djelatnostima.