Najveća pandemija u posljednjih stotinu godina i formalno je iza nas.
Više nema Stožera, rata oko COVID potvrda, lockdowna i online nastave. Vlada je u četvrtak donijela odluku o završetku pandemije koronavirusa.
- Važno je iz ove velike zdravstvene ugroze izvući pouke u daljnjim suočavanjima s potencijalnim krizama toga tipa - ustvrdio je premijer Andrej Plenković, izrazivši pritom žaljenje zbog smrti više od 18 tisuća građana od posljedica bolesti COVID 19.
Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da će koronavirus najvjerojatnije trajno biti prisutan u populaciji, s manjim ili većim intenzitetom.
Spašeni životi
- Očekuje se da će nove podvarijante virusa moguće biti zaraznije od prethodnih, ali i manje virulentne te će se praćenje epidemiološke situacije nastaviti s istim kapacitetima i intenzitetom - poručio je ministar Beroš.
Sve preporuke vezane uz COVID 19 ubuduće će objavljivati Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
A njegov ravnatelj Krunoslav Capak, rezimirajući posljednje tri godine, ponudio je i svoj odgovor na pitanje je li sve u epidemiji učinjeno kako treba.
- Na početku mnoge stvari nismo znali i djelovali smo u skladu sa saznanjima, nastojeći optimizirati epidemiološke mjere. Očekivali smo da će zaštićenost cjepivom od infekcije ipak biti nešto veća, ali je štitilo od težih oblika bolesti i spasilo mnoge živote - zaključio je Capak.
Jedan od onih koji su oštro propitivali mjere Stožera bio je i mostovac Nikola Grmoja. Danas tvrdi da je i službeni kraj pandemije prilika za zbrajanje štete koju je, prema njegovim riječima, napravio Stožer.
- U Hrvatskoj je više od 45 milijardi kuna utrošeno za mjere koje su često bile kontradiktorne i neučinkovite. Devetnaest milijuna doza cjepiva smo naručili, danas ih bacamo ili u otpad ili poklanjamo trećim zemljama. To su ogromni troškovi. Teške su i posljedice za psihičko zdravlje, posebno djece kojoj se onemogućavalo odlazak na nastavu.
Kao posljedica svega tiskao se novac da se pomogne obrtnicima i poduzetnicima koji nisu mogli normalno raditi, što je dovelo do inflacije. Imamo i skandal s falšim testovima koje je proizvodio HDZ-ov mladi lav iz Varaždina - nabraja Grmoja. Njegov Most je svojedobno prikupljao potpise za referendum protiv mjera Stožera, koji je na koncu pao na Ustavnom sudu.
Slovenska vlada uputila je u proceduru prijedlog zakona prema kojem će se obustaviti naplata svih kazni vezanih za pandemiju. Sve novčane kazne koje su građani platili trebale bi im, na temelju tog novog zakona, biti vraćene. Grmoju pitamo je li takav scenarij realan i u Hrvatskoj, u kojoj je poljoprivrednik koji je tijekom lockdowna otišao preorati njivu kažnjen s astronomskih 7 tisuća kuna...
Velika razlika
- Mislim da ima šanse i trebalo bi ponovno pokrenuti pitanje tako drakonskih kazni. Ljudima su se uvodile restrikcije i COVID potvrde, kasnije smo doznali od Pfizera da uopće nisu radili istraživanja sprječava li cjepivo širenje virusa, nego samo da ublažava posljedice zaraze. Cijeli pristup bio je pogrešan i pretjeran - zaključuje Grmoja.
Ustavni stručnjak prof. dr. Mato Palić ocjenjuje pak da za obustavu naplate kazni izrečenih u pandemiji u Hrvatskoj nema prevelikih pravnih mogućnosti.
- Situacija je tu prilično čista. Stožer nije izricao kazne, nego su to radile druge službe, poput Državnog inspektorata. Žaliti se svatko mogao u žalbenom roku koji je bio propisan u rješenju. Osim toga, Ustavni sud RH utvrdio je da je Stožer imao ovlasti donositi mjere - ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Palić.
U Sloveniji se situacija od početka odvijala nešto drukčije. Tamo je vlada provodila znatno čvršće mjere nego u Hrvatskoj, a slovenski Ustavni sud ukinuo je odredbe Zakona o zaraznim bolestima i Zakona o javnom okupljanju – koji su tamošnjim vlastima poslužili kao pravna osnova za kažnjavanju zbog kršenja pravila vezanih za pandemiju. Zbog toga su u Sloveniji izbili veliki prosvjedi. Nova vlada u kampanji se obvezala zaustaviti prekršajne postupke i svima koji su kažnjeni vratiti novac.
- Bila je samo jedna odluka koju je Ustavni sud bio ukinuo, a to je bila zabrana rada nedjeljom. Za sve druge odluke koje su završile na Ustavnom sudu odlučeno je da su bile u skladu s Ustavom. Ne vidim tu prostora za poništavanje.
Kada je odlučivao o referendumu, rekli su da se ne može provesti referendum jer se pitanjem ne mogu postići ciljevi referendumske inicijative. Inicijatori nisu formulirali da će, ako se proglasi epidemija, ići na dvotrećinsku većinu, nego je ostalo da se može o tome odlučiti. U toj maloj kvaki je velika razlika - zaključuje Palić.