Na razini svjetske znanosti više nema sumnje da bi imunitet nakon preboljenja covida-19 bio išta kraći od imuniteta stečenog cijepljenjem, a domaća statistika koju je Jutarnji dobio od HZJZ-a upućuje na to da je imunitet stečen preboljenjem jači od onog stečenog cijepljenjem.
Do takvog zaključka dolazimo analizirajući službene brojke iz tog zavoda. Naime, prema podacima koje su nam poslali krajem prošlog tjedna, u Hrvatskoj je u trenutku izračuna zabilježeno ukupno 352.555 osoba kojima je prošlo 90 ili više dana od prvog pozitivnog nalaza te 1892 slučaja reinfekcije.
Broj cijepljenih osoba krajem prošlog tjedna iznosio je 1,73 milijuna, među kojima je zabilježeno 14.637 osoba koje su se koronavirusom zarazile nakon što su primile i drugu dozu cjepiva koje se daje u dvije doze, odnosno jednu dozu cjepiva Janssen.
Udio ponovnog oboljenja, tzv. reinfekcija, tako prema statistici HZJZ-a iznosi 0,54 posto, a udio cijepljenih osoba koje su se zarazile virusom je 0,84 posto što znači da je udio oboljelih cijepljenih znatno viši nego udio reinficiranih.
Naravno, i jedno i drugo, gledajući postotke, niski su brojevi, ali daju sliku o tome kakav se imunitet stječe cijepljenjem u odnosu na imunitet stečen prirodnim putem.
Ignoriranje podataka
Pa ipak, unatoč činjenici da više nema nikakvih prijepora oko toga koliko je i je li jači prirodni imunitet od onog stečenog cijepljenjem, nejasno je zašto te znanstvene podatke u potpunosti ignoriraju na razini Europske komisije.
Ona, naime, definira da glavni dokument potreban za putovanje i prelazak granice u vrijeme pandemije, takozvana EU digitalna covid-potvrda za osobe koje su preboljele covid-19 a nisu cijepljene, vrijedi dvostruko kraće nego kod cijepljenih osoba, dakle 180 dana umjesto 365.
Zašto je to tako, Komisija nije objasnila, a i domaći epidemiolozi i imunolozi slažu se da takva odluka na razini EU baš i nije logična.
Epidemiolog HZJZ-a Bernard Kaić za Jutarnji nije želio previše komentirati statistiku koju smo dobili iz HZJZ-a, napomenuvši da konkretne brojke nije vidio, no slaže se da nema previše obrazloženja za način kako su digitalnu potvrdu za preboljele osobe definirali na razini Unije.
- Prema svemu što se zna zasad, doista nema nikakvog razloga zašto bi se mislilo da imunitet nakon preboljenja traje kraće nego nakon cijepljenja, iako zasad nije točno utvrđeno koliko dugo imunitet traje u tom slučaju. Doista ne znam zašto je Unija donijela takvu odluku, no mi na razini HZJZ-a to na neki način pokušavamo premostiti vlastitim dokumentima - rekao je Kaić, aludirajući pritom na protokole koje je HZJZ uveo za potrebe testiranja, bilo osoba za koje sumnjaju da su zaražene, bilo zdravstvenih ili socijalnih radnika.
Revizija odluke
Svi oni, naime, izuzimaju se iz potrebe testiranja ako su u posljednjih 365 dana imali covid-19, što znači da domaća znanost priznaje da je prirodni imunitet u najmanju ruku jednako dugotrajan kao imunitet kod cijepljenja, a izgledno i dulje od toga. Ipak, za sve događaje za koje se koristi aplikacija EU digitalna potvrda, kao što su koncerti, konferencije i slično, preboljeli su također ograničeni na 180 dana, što baš i nije logično.
Dapače, imunolog Zlatko Trobonjača za Jutarnji je ponovio da su brojke koje smo dobili u skladu sa znanstvenim istraživanjima koja ukazuju da je obolijevanje nakon preboljenja rjeđe nego obolijevanje nakon cijepljenja.
- Imunost stečena cijepljenjem odnosi se samo na covid-19, a imunost stečena preboljenjem odnosi i na ostale virusne proteine, što rezultira pojavom da cijepljene osobe češće obolijevaju od onih koji su preboljeli covid-19. No, treba znati i da imunitet nakon preboljenja pada gotovo na pola 10 do 12 mjeseci nakon zaraze, kao i da obolijevanje podrazumijeva rizik od težih oblika bolesti pa je cijepljenje u tom smislu najefikasnije - rekao je Trobonjača, dodavši kako ne zna razlog zašto EU inzistira na većim ograničenjima pri putovanju za osobe koje su preboljele virus.
Kaić nam je najavio da se na razini Komisije trenutačno raspravlja o reviziji odluke o covid-potvrdi, ali da se ta revizija, koliko on zna, ne odnosi na produljenje roka za preboljele.
"Traži se da covid-potvrda obuhvati i brze, kao i serološke testove, ali ne znamo hoće li to biti prihvaćeno - rekao je Kaić.