Ruski predsjednik Vladimir Putin započeo je obraćanje Saveznoj skupštini.
Na samom početku govora kazao je kako se Rusija trenutačno suočava s "vrlo teškim" vremenom i da današnje obraćanje održava u "vrlo teškom kontekstu".
U pokušaju da obrani svoju ‘specijalnu vojnu operaciju‘ u Ukrajini, ruski predsjednik kazao je da su ruske trupe radile na "osiguranju sigurnosti" na "povijesnim područjima" zemlje.
"Korak po korak, nastavit ćemo, počevši od Donbasa gdje su ljudi vjerovali da će im Rusija pomoći. Učinili smo sve što je bilo moguće da se ovaj problem riješi na miran način. Bili smo strpljivi u pregovorima, no iza naših leđa se pripremao drugačiji scenarij. Zapad je pokušao zažmiriti na zločine režima Kijeva", kazao je Putin i nekoliko puta spomenuo širenje NATO-a na granice s Rusijom. Kazao je i kako SAD ima najviše vojnih baza na svijetu i kako im se Rusija u nekoliko navrata obratila tražeći sigurnost, no da su naišli na odbijanje.
"Zapadni čelnici razgovarali su o opskrbi Ukrajine nuklearnim oružjem prije ruske specijalne vojne operacije", ustvrdio je Putin i kazao da je Zapad već bio poslao tešku vojnu opremu, avione i obrambene sustave u Ukrajinu.
"NATO je postavljao vojne baze i biološke laboratorije na ruskim granicama. Govorili su "odvratne laži" kada su pričali o sporazumima iz Minska", kazao je, a potom optužio Ukrajinu za početak rata.
"Nismo sumnjali", kaže Putin, da je u veljači 2022. "sve bilo pripremljeno" za akciju Kijeva na Donbas. "Sve je to bilo potpuno suprotno dokumentima koje je prihvatilo Vijeće sigurnosti UN-a".
"Ponavljam, oni su započeli rat, a mi smo upotrijebili silu da ga zaustavimo", kazao je označavajući tako prvi put sukob ratom, a ne ‘specijalnom vojnom operacijom‘.
Dodao je da Rusija želi "zaštititi ljude i zaštititi njihove domove", a Zapad je optužio da želi "beskonačnu moć".
"Potrošili su 150 milijardi dolara da vojno podrže kijevski režim", ustvrdio je Putin nakon što je jučer SAD najavio dodatni paket potpore Ukrajini vrijedan 500 milijuna dolara.
Putin je optužio Zapad za "beskrajni niz optužbi protiv Rusije" na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu i kazao da je "Zapad pustio duha iz boce".
"Elite Zapada ne skrivaju svoje ciljeve... pokušavaju nanijeti strateški poraz Rusiji", kazao je.
Istaknuo je i kako je Zapad podržao "protudržavni udar" u Ukrajini 2014. i kako je jedna od postrojbi ukrajinske vojske nazvana po njemačkoj nacističkoj jedinici no da "oni na vlasti odlučuju zatvoriti oči pred tim."
Putin kaže da će Zapad koristiti bilo koga - teroriste, naciste, "čak i samog vraga" - kako bi se borio protiv Rusije.
"Ukrajinski narod postao je "taoc svojih zapadnih gospodara" koji su okupirali zemlju u političkom, gospodarskom i vojnom smislu. Režim ne služi njihovim nacionalnim interesima. Oni služe interesima stranih sila", zaključio je pa dodao da Zapad pokušava lokalni sukob pretvoriti u globalni, a onda je dodao kako će oni "reagirati na odgovarajući način".
"Govorimo o postojanju naše zemlje." Potom je komentirao neke "zapadne vrijednosti".
"Zapad stvara sliku Rusije kao neprijatelja kako bi skrenuo pozornost s korupcije u vlastitim zemljama i društveno-ekonomskih problema. Milijuni ljudi na Zapadu vode se duhovnom uništenju", kazao je pa dodao da se na Zapadu "čak i pedofilija najavljuje kao normalna stvar", a onda se osvrnuo na istospolne brakove.
"To je u redu. Oni su odrasli. Imaju pravo živjeti svoje živote. U Rusiji smo uvijek vrlo tolerantni po tom pitanju. Ali, Sveto pismo kaže da je brak zajednica između muškarca i žene. U isto vrijeme, Anglikanska crkva razmatra rodno neutralne izraze za Boga", kazao je Putin, a onda je u podužem dijelu govora zahvalio ruskim oružanim snagama koji su se borili u Ukrajini kao i majkama, suprugama, liječnicima, medicinskim sestrama, željezničarima, inženjerina, poljoprivrednim radnicima na pomaganju u ratnim naporima.
Pritom je posebno zahvalio "ratnim reporterima" koji, kako kaže, "riskiraju svoje živote kako bi rekli istinu cijelom svijetu".
Ruski predsjednik potom se obratio građanima ‘anektiranog‘ ukrajinskog teritorija.
Osvrćući se na široko ismijavane referendume u djelomično okupiranim područjima Ukrajine krajem prošle godine, Putin je rekao: "Želio bih izraziti posebnu zahvalnost građanima regija Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporižja. Vi ste sami odredili svoju budućnost. Napravili ste svoj izbor unatoč prijetnjama terora nacista. Pored vas su se odvijale vojne akcije, a vi ste odlučili biti zajedno s Rusijom. Biti zajedno s domovinom."
"Započeli smo i nastavit ćemo naš program obnove ovih teritorija. Vratit ćemo industriju u ta područja i povezati ih s ostatkom Rusije. Dobit će izravnu podršku iz svih regija Rusije", kazao je, a potom nadugačko krenuo pričati o lokalnoj birokraciji koja podupire obitelji poginulih u ratu u Ukrajini, za koje je najavio poseban fond pomoći.
Institut za proučavanje rata predvidio je da će se Putin pozabaviti ovim pitanjem u govoru jer je nepovjerenje poraslo među civilnim stanovništvom.
Putin se potom osvrnuo na rusku ekonomiju i na prognozu Zapada da se rusko gospodarstvo urušiti.
Kazao je da je Zapad započeo "ne samo vojnu i informacijsku, već i ekonomsku agresiju" protiv Rusije.
"Nisu postigli uspjeh ni u jednom od ovih područja", napomenuo je. "Inicijatori sankcija sami sebe kažnjavaju", zaključio je.
"Isprovocirali su rast cijena u vlastitim zemljama, zatvaranje tvornica, kolaps energetike, a svojim građanima poručuju da su za to krivi Rusi", kazao je pa se osvrnuo na BDP i ustvrdio da je rusko gospodarstvo umjesto kolapsa restrukturirano, a Rusija još uvijek posluje s mnogima diljem svijeta.
"Sve sankcije su samo sredstvo, ali cilj je natjerati naše građane da pate - to je njihov humanistički pristup", osvrnuo se ponovn na Zapad i kazao kako "oni pokušavaju destabilizirati rusko društvo iznutra".
Kazao je i da je ruski BDP smanjen za samo 2,2 posto i da je vlada potrošila tri milijarde rubalja na mjere za stabilizaciju gospodarstva.
---------------------------------------------------------------------------------
Putinov govor mogao bi trajati više od sat vremena
Ruska državna novinska agencija Tass prenosi preambulu današnjeg parlamentarnog obraćanja ruskog predsjednika Vladimira Putina Saveznoj skupštini. Napominje da je posljednji put ruski čelnik uputio sličnu poruku parlamentu u travnju 2021.
"Putin će sljedeću poruku objaviti neposredno prije godišnjice specijalne vojne operacije u Ukrajini. Odluka o njezinom pokretanju postala je katalizator velikih negativnih promjena u odnosima Rusije sa zemljama Zapada. EU se 24. veljače priprema objaviti svoj deseti paket antiruskih sankcija. SAD također planira objaviti još jedan set ograničenja protiv Rusije ovaj tjedan.
U isto vrijeme, ne odustajući od pokušaja slabljenja ruske ekonomije, kolektivni zapad nastavlja upumpavati oružje u Ukrajinu. Štoviše, američki predsjednik Joe Biden smatrao je potrebnim uoči Putinova govora osobno odletjeti u Kijev i nakon pregovora s ukrajinskim čelnikom Vladimirom Zelenskim najaviti dodjelu još jednog paketa vojne pomoći od 500 milijuna dolara toj zemlji. U stručnoj zajednici takav korak američkog čelnika ocijenjen je dokazom namjere daljnjeg zaoštravanja odnosa s Rusijom."
U sadržaju govora, Tass citira glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova koji je rekao da "svi čekaju poruku u nadi da će čuti procjenu onoga što se događa, procjenu specijalne vojne operacije, procjenu međunarodne situacije i predsjednikove viziju kako se nosimo s tim i kako ćemo ići dalje.”
Što se tiče dužine, Putinov govor mogao bi potrajati i duže od sat vremena.
Tass izvještava da su TV kanali u svom rasporedu odredili sat vremena za prijenos nadolazećeg događaja. Međutim, prema glasnogovorniku Kremlja, ‘ovo je formalnost‘ i Putin bi mogao govoriti duže.
Primjerice, posljednji put – u travnju 2021. – predsjednikov govor trajao je sat i 19 minuta. Najduži govor bio je 2018., a trajao je sat i 55 minuta. Najkraći govor – 48 minuta – održao je dva puta – 2004. i 2005. Putinov govor u prosjeku je trajao sat vremena i sedam minuta.