Turistička sezona samo što nije.
Uskrsni su blagdani bili nešto poput "lakmus papira", pokažu što će najvažnija nam industrija u državi (možda) ostvariti, zanimalo nas je stoga možemo li do kraja ove sezone očekivati rušenje rekorda iz famozne 2019. godine, a ministrica turizma i sporta dr. sc. Nikolina Brnjac najbolja je sugovornica na tu temu.
- Ulaskom u eurozonu i schengenski prostor Hrvatska je turistima postala još bliža i dostupnija i to kroz cijelu godinu, a na to ukazuju i rezultati prvog tromjesječja ove turističke godine. Tako smo do sada već premašili više od milijun dolazaka i približili se brojci od 3 milijuna noćenja te time ostvarujemo dva posto bolje rezultate u dolascima, a 12 posto bolje u noćenjima u odnosu na 2019. godinu.
Gotovo sve županije, i morske i kontinentalne, bilježe veliki porast u noćenjima. Da je Hrvatska tražena turistička destinacija potvrdio nam je i veliki interes turista na sajmovima u Madridu, Beču, New Yorku, Milanu, Münchenu, Berlinu, Zürichu, na kojima smo Hrvatsku predstavili prvenstveno kao cjelogodišnju i održivu destinaciju.
Iako je interes još uvijek najveći tijekom ljetnih mjeseci, sve više turista nas prepoznaje kao poželjnu destinaciju i izvan glavnog dijela turističke godine. I to nam je upravo i jedan od glavnih ciljeva na kojem sustavno radimo - održivi regionalno uravnoteženiji turizam tijekom cijele godine - veli ministrica.
Gosti traže održivi turizam
Je li pandemija ostavila trag ili je putnici već zaboravljaju?
- Pandemija je na neki način promijenila navike turista te definirala nove obrasce interesa prilikom odabira određene destinacije za odmor – turisti i dalje traže sigurnost, fleksibilnost rezervacija, veću kvalitetu, ali i održivost usluga.
I nedavno istraživanje portala Expedie pokazalo je da će u 2023. godini čak 65 posto putnika tražiti neki oblik održive usluge. S obzirom na to kako smo razvoj hrvatskog turizma usmjerili prema održivosti, jako smo zadovoljni kada nam i ovakvi pokazatelji potvrde da smo na pravom putu.
Govorilo se i najavljivalo reformu turizma, pa nas zanima kakvi smo na tom planu? Gdje se i dokle stiglo? Na što je stavljen naglasak i kojim bi putem željeli ići.
- Od početka mandata krenuli smo u cjelovitu reformu upravljanja turizmom. Nije bilo jednostavno i isprva se činilo i gotovo nemoguće, jer do sada nisu postojali alati kojima bismo zaista i mogli razviti održiv turizam.
Tu uz ostalo mislim na financijska sredstva, kojih za sektor turizma u ovom obliku nije niti bilo, pa stoga nije bilo ni mogućnosti za konkretne poteze.
Danas je Vlada RH turističkom sektoru na raspolaganje stavila gotovo 1,3 milijarde eura za ostvarivanje ciljeva održivosti i jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma do 2030. godine. Strategijom razvoja održivog turizma usmjerili smo se prema cjelogodišnjem i održivom turizmu, za koji je neophodna zelena i digitalna tranzicija.
Paralelno s time krenuli smo u izradu Nacionalnog plana razvoja održivog turizma, koji će uskoro i biti objavljen na javnom savjetovanju - kazala nam je ministrica.
U tijeku je i izrada krovnog zakona za turizam, prvog Zakona o turizmu, kojim će se uspostaviti učinkoviti sustav upravljanja razvojem turizma.
Jeste li zadovoljni rezultatima lanjske sezone? Što smo iz nje naučili, mijenjaju li se navike gostiju i borave li više u hotelima ili privatnom smještaju?
- Mislim da zaista svi možemo biti zadovoljni, u 2022. je Hrvatska ostvarila ukupni prihodi od turizma oko 15 milijardi eura. U objektima u domaćinstvu ostvaren je jednak broj noćenja kao i 2019. godine, značajan rast ostvaren je u kampovima, 11 posto više, rekordnih 20,8 milijuna noćenja.
Kad smo već kod privatnog smještaja jesmo li dosegnuli maksimum? Naime, najavljuju se promjene poreznih politika, pa se naveliko govori o izmjeni naplate poreza na tu djelatnost – hoće li to, možda, smanjiti broj ljudi koji se bave ovom dodatnom djelatnošću? Hoće li to napraviti "dar-mar" u ponudi?
- Puno je nesporazuma u komunikaciji ovih tjedana na temu oporezivanja privatnog smještaja i ono što želim jasno istaknuti jest da se u ovom trenutku za privatne iznajmljivače ništa ne mijenja.
Smještaj u domaćinstvu čini više od pola naše ukupne smještajne ponude i predstavlja iznimno važan element uspjeha Hrvatske kao turističke destinacije, a u određenim ruralnim područjima on je i temelj razvoja turizma. Zbog toga je potrebno donositi balansirane mjere vodeći brigu o lokalnom stanovništvu kojem je to jedna od osnovnih ili osnovna djelatnost.
S obzirom na nejednaku turističku razvijenost, instrumenti za reguliranje opterećenja ove vrste smještaja dani su na raspolaganje jedinicama lokalne i regionalne samouprave te oni mogu određivati maksimalne i minimalne iznose dvije vrste paušala po krevetu, a kroz reformu upravljanja turizmom koja je u tijeku, uskoro će dobiti i dodatne alate.
Hrvatska je jedna od rijetkih država koja je jasno postavila pravila koja se tiču ove vrste smještaja - napravljena je kategorizacija, pravno je uređeno njegovo poslovanje te porezno i parafiskalno opterećenje, a kroz sustav eVisitor omogućen je obračun i kontrola naplate turističke pristojbe, obrada i analiza podataka te izvještavanje u statističke svrhe.
Pred nama je sada i modernizacija sustava kategorizacije smještajnih objekata sukladno novim trendovima, a posebno u kontekstu ekološki prihvatljivog i društveno odgovornog poslovanja - utješila je iznajmljivače ministrica.
Ponuda mora imati lokalni duh
Što biste vi osobno kao turistica očekivala od svojeg domaćina? Kakav smještaj i što bi trebalo sve biti uključeno u ponudu?
- Mislim da to ovisi o tome kakav odmor tražite. Osobno bih voljela da je ponuda takva da kroz nju na određeni način mogu doživjeti i dio duha lokalne zajednice mjesta koje posjećujem. Jer osjećaj koji s putovanja ponesete, jedan je od odlučujućih faktora ponovnog povratka na to isto mjesto - kazala nam je.
Cijene smo ostavili za kraj, jesmo li uistinu (pre)skupi u usporedbi s ostalim EU turističkim odredištima?
- Svi segmenti turističke ponude prvenstveno trebaju raditi na podizanju kvalitete, a ne na nerealnom povećanju cijena, koju u konačnici ipak određuje tržište.
Kvalitetan proizvod uvijek će pronaći svog kupca i najbitnije je da cijena prati kvalitetu ponude. Raspon cijena u Hrvatskoj je vrlo širok i postoji kvalitetna ponuda za odmor u svim cjenovnim kategorijama. Utjecaj inflacije osjetili su svi dijelovi gospodarstva svih zemalja, a posebice one izvan eurozone.
Trend se sada obrće i to je, uz pokazatelje rasta BDP-a, dobra vijest i za naše građane i za naše goste.