U moru poskupljenja - i popularnih pojeftinjenja na simboličnoj, utješnoj razini - kojima svjedočimo, bilježimo i neka bizarna. Na tapetu je: kesten, ponuđen po početnoj cijeni od sedam eura za kilogram, dakle po onoj za koju smo lani mogli kupiti i kilogram teletine, a ove godine možemo svinjetine ili čak neke ekonomičnije pozicije junetine.
Kesten je koštuničavo voće koje jest zdravo, ali je s obzirom na nutritivne vrijednosti precijenjeno. Apsurd njegove visoke cijene podcrtava i činjenica da se "po zlato" važe samonikla biljka, ona oko koje poljoprivrednik ne mora utrošiti ni kapi znoja, gnjojiva, traktorskog dizel-goriva ili svoje vrijeme. Slično je i sa nekim gljivama, tartufima, šparogama (samoniklim) ili smokvama, nekoć bolno podcijenjenoj voćki (osim u Starom Zavjetu), koja nam je pred očima trunula na podu. Trešnje su nam također cjenovno već godinama "na previsokim granama", one su kategorija za sebe. No, čini se da je šparogama, smokvama i kestenju zajednički nazivnik "deficitarne vrste", i to je valjda presudilo...
Kreira li cijenu kestena kvaliteta ili teška dostupnost - sada nam još padaju na pamet i pinjoli, šafran (najskuplji začin) pa i prstaci (na crnom tržištu) - pitali smo "doktoricu za spizu", dijetetičarku i nutricionisticu Olju Martinić. Ona je deklarirana "kestenoljubica" koja poznaje benefite tog jesenskog voća "u dušu", no svejedno je odmah napomenula da je cijena od sedam i više eura za kilogram - nerealno visoka. Čak i za nacije s boljim standardom od hrvatskoga...
- Moramo znati razliku između nejestivog, divljeg kestena i pitomog (Castanea sativa), koji je dugo bio hrana za planinare i rekreativce koji su po šumama uz malo truda dolazili do njegova zasitnog ploda. Inače je kesten srodnik hrasta, njime su se pošumljavala područja, a zahvaljujući analitici i znanosti o prehrani na vidjelo su izašla i sva njegova prehrambena svojstva pa se danas ubraja u visokovrijedne namirnice.
Po okusu kesten najviše podsjeća na batat ili pak kombinaciju krumpira i mrkve - opisuje Martinić za mnoge koji ga zbog cijene ove godine vjerojatno neće okusiti.
Napomenimo da se o plodu drva kestena vrlo pohvalno izrazila u svojim zapisima starim preko 800 godina i sveta Hildegarda od Bindena, kanonizirana njemačka časna sestra i svojevrsna preteča nutricionizma. Časna Hildegarda napisala je da je "drvo kestena vrlo toplo i zbog te topline posjeduje veliku snagu (viriditas) jer simbolizira "discretio" kao nekakvu "pravu mjeru". Sve što je u kestenu korisno je protiv svake slabosti u čovjeku", zapisala je svetica koja je "imala nos" za hranu, a med od pitomog kestena preporučala je za "bolnu jetru" (blagotvornost je puno stoljeća kasnije potvrdila je i znanost).
Juhom od kestena liječila je slezenu te oštećenu i iritiranu želučanu sluznicu "čiraša", smatrajući da plod kestenova drva dobro dođe (uvijek i obvezno termički obrađen) svima, zdravima i bolesnima, posebice onim slabog imuniteta. U Hildegardinoj je kuhinji kerstenje bilo zastupljeno kao u današnjoj krumpir, možda iz jednostavnog razloga što krumpir za svoga života - nije upoznala. Naime, krumpir je donesen iz Amerike tek nakon svetičine smrti, sadnice krumpira su naknadno zavladale Starim kontinentom i krumpir je postao gomoljika-hraniteljica mnogih naroda a kestenje potisnuo u arhaičnu kategoriju. Danas i - jako skupu kategoriju.
Martinić navodi još neke blagodati kestena.
- Zahvalan je u gastronomskom smislu pa imamo primjenu u pekarstvu gdje se koristi za kruh i peciva, ili pak kolače od kestena te kaše i preradu u brašno. Najpopularnija slastica od kestena je kesten pire sa šlagom. Svi nutricionisti svijeta slažu se u jednom: jela s kestenom nutritivno su poželjna za konzumaciju! - poučava Matrinić, koja navodi i zbog čega sportaši ne bi trebali ignorirati kestenje na jelovniku.
- Sportaši su u prehrambenom smislu najzahtjevnija populacija. Izloženi su počesto iznimnom mentalnom i tjelesnom naporu, a energetska potrošnja kod mnogih je veća od one radnika u rudniku ili veslača u galijama, čak i od ropskog rada na piramidama - a to je povijesno uvriježen sinonim napora do granice izdržljivosti.
Stoga bi im u pauzama velikih mečeva znatno korisnije bilo u ustima otopiti okruglicu od kestena sa mljevenim lješnjakom (bez šećera) negoli industrijski proizvedenih energetskih pločica ili banana. Kesten je nutritivno korisniji jer ima visoku razinu škroba kao složenog ugljikohidrata.
Inače je u istoj skupini orašida sa kikirikijem, bademima, lješnjacima, orasima... Slastan je, podatan i najmanje kaloričan u svojoj skupini - poučava iskusna Olja Martinić.
- Plod kestena je i dobar saveznik protiv - anemije. Taj je podatak osobito važan veganima, koji izbjegavaju najčešće preporučeni izvor željeza: crveno meso - domeće naša sugovornica.