Ovih vrućih vakcinacijskih tjedana kada je javni prostor zapasala afera oko AstraZenece, Johnson & Johnsona i stvaranja jako rijetkih trombova, tiha patnja većine Hrvata, pa i Europljana, stala bi u šest slova - Pfizer. Američko-njemačko cjepivo i američka kompanija figuriraju trenutno nešto kao mercedes među automobilima, kod Pfizera se hrli kao kod frizera.
AstriZeneci i dvojici Johnsona ne pomažu ni demantiji s visokih mjesta, javna cijepljenja visokih političara i znanstvenika niti formiranje cijene bez dodatnih troškova. Pfizer je Pfizer. Ne šteti mu ni to što se javljaju spekulacije da možda iza takvih napada na AstraZenecu stoji baš Pfizer. Jer riječ je o kompaniji uz koju su se posljednjih desetljeća vezale afere, pa i presude zbog neetičnih postupaka i testiranja i prodaje te korupcije liječnika, piše Slobodna Dalmacija.
Pfizeru u prilog ide i današnja vijest da Europska komisija neće više kupovati vektorska cjepiva koja proizvode AstraZeneca i Johnson&Johnson nego će se ubuduće oslanjati na cjepiva koje proizvodi BioNTech/Phizer, Moderna i CureVac. "Budućnost pripada cjepivima na bazi glasničke RNA, koja su očito učinkovitija od vektorskih i čini se da imaju manje nuspojava", kako je rekao Peter Liese, njemački demokršćanski zastupnik u Europskom parlamentu, inače liječnik.
Upravu američke korporacije obradovat će i također današnja vijest da je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen s BioNTech/Pfizerom dogovorila isporuku 50 milijuna doza cjepiva u drugom tromjesečju uz najavu pregovora o nabavi 1,8 milijardi doza za sljedeće dvije godine. I ona je naglasila da će se EU od sada bosti cjepivima na bazi glasničke RNA.
Američka korporacija pokazala je da snagom branda ili marketinga zna zaposjesti javni prostor pa se govori o Pfizerovu cjepivu iako je ono napravljeno s njemačkim BioNtechom, tvrtkom liječnika Ugura Sahina i supruge Oezlem Tuereci iz Mainza, koja je do cjepiva, prva, došla sredinom siječnja, a u u proljeće je ušla u partnerstvo s Pfizerom, koji je velikodušno i mudro podmirio sve troškove daljnjeg razvoja. I nitko ne govori o BioNtechovu cjepivu nego o Pfizerovu.
Ljudima ustrašenim koronom i trombovima, vjerojatno imponira i snaga korporacije, vrijedne više od 200 milijardi dolara, s godišnjim prihodom od dvadesetak milijardi zimzelenih novčanica. da nije bilo koronavirusa, predviđeni prihod iznosio bi za sadašnje pojmove skromnih 975 milijuna dolara. Doduše, burza nije toliko impresionirana Pfizerovim milijardama pa su im dionice porasle tek 12 posto. Za usporedbu, rast BioNTechovih dionica iznosi 300 posto, a konkurenta, Moderne, koja također zarađuje milijarde, 700 posto.
I dok je do jučer nepoznata, mlada kompanija Moderna postoji praktično od jučer, Pfizer ima 170 godina dugu povijest čije poznavanje ne bi čovjeka trkom vodilo pred iglicu. Kompaniju je 1849. osnovao kemičar Charles Pfizer s rođakom, slastičarom Charlesom F. Erhartom. Oni su na tržište uspješno izbacili jestivi oblik santonina, antiparazitika protiv crijevnih glista. Za vrijeme rata za nezavisnost, također uspješno, prebacili su se na lijekove protiv bolova i dezinfekcijska sredstva, a koncem 19. stoljeća dobro su živjeli od proizvodnje limunske kiseline za Coca-Colu i Pepsi-Colu. U Drugom svjetskom ratu, također uspješno, prebaciju se na penicilin i postaju broj 1 u svijetu.
VIAGRA, MALA PLAVA TABLETA
U upravljačkim strukturama korporacije već 80 godina, od Emilea Pfizera koji je vodio tvrtku od 1906. do 1941. godine, nema nikoga iz obitelji Pfizer. Glavni direktor danas je Albert Bourla, tu su i potpredsjednici Bill Carapezzi, financijski direktor Frank D'Amelio, Mikael Dolsten za znanstveni dio, Lidia Fonseca za tehnologiju i drugi. Najveći udio korporacije, 39 posto, u vlasništvu je investicijskih fondova, dok 33 posto drže banke, mirovinski fondovi i drugi. Širom svijeta Pfizer zapošljava više od 88 tisuća ljudi, od čega pedesetak i u Hrvatskoj, gdje imaju pogon u Savskome Marofu i posluju s dobiti.
Najpoznatiji Pfizerov proizvod je Viagra, popularni lijek za erektilnu disfunkciju, koja je u upotrebi od 1998. godine. Ali famozna mala plava tableta, koja je zabilježila najveći početni rast prodaje u povijesti farmacije i koju je do sada koristilo sedamdesetak milijuna muškaraca bez velike halabuke oko nuspojava, nije najunosniji proizvod tvrtke. To je, kažu podaci, lijek protiv bolova Lyrica, koji čini gotovo 10 posto godišnjeg prihoda, ako aktualno cjepivo ne poremeti piramidu zarade.
Ostali lijekovi na kojima leži korporacijsko financijsko zdravlje su antidepresiv Zoloft, antibiotik Zithromax, lijek za liječenje visokog krvnog tlaka Norvasc i drugi. Osim lijekova kompanija je dodatno ojačana pametnim akvizicijama. Prije 21 godinu za 111,8 milijardi dolara kupili su Warner–Lambert, 2003. su za Pharmaciju dali 60 milijardi dolara, a 2009. za Wyeth 68 milijardi dolara. Prije pet godina htjeli su platiti čak 160 milijardi dolara za proizvođača Botoxa, britanski Allergan, ali ih je u tome spriječila Obamina vlada iz opreza da se ne skrase u irskoj poreznoj oazi.
Kako to biva u svijetu visokog biznisa, vrtnju milijardi pratile su i afere. Prva koja se navodi bila je s prodajom umjetnih srčanih zalistaka, zbog čije je neispravnosti u SAD-u umrlo oko 500 ljudi pa je 1994. Pfizeru odrezana kazna od 200 milijuna dolara. Moralno posebno neugodna tužba je ona nigerijske vlade iz 2007. zbog korištenja 200 djece na testiranju eksperimentalnog antibiotika, pri čemu je umrlo 11 djece, dok su preživjeli teško oštećeni. Nigerija je tražila 7 milijardi dolara, presuda ili tvrtki draga nagodba nisu poznate, piše Slobodna Dalmacija.
Zato je poznato da je Pfizer u domicilnome SAD-u nakon nagodbe morao platiti 2,3 milijarde dolara odštete i pet godina državnog nadzora zbog lažnog promoviranja, podmićivanja i prikrivanja nuspojava analgetika Bextra. Lažno su promovirali lijek koji može izazvati srčani udar, a liječnike ljetovanjima i masažama poticali da ga propisuju i za tegobe koje nisu od artritisa. U odštetu su bili uključeni i zviždači koji se nisu mogli pomiriti s takvim načinom prodaje.
Na prijelazu milenija dugi Pfizerovi prsti zatečeni su na istoku, u Kini, Kazahstanu, Rusiji, Češkoj, Bugarskoj, Srbiji, pa i u Hrvatskoj, gdje su također prikrivali nuspojave i podmićivali. Mito su, prema presudi iz SAD-a iz 2012. teškoj 60 milijuna dolara, u Hrvatskoj primali visoko pozicionirani dužnosnici HZZO-a, što DORH nije imao interesa dodatno istražiti.
SMJESTILI DONALDU TRUMPU?
Rado su se upuštali i u lobiranje pa su 2010. za vrijeme rasprava o reformi zdravstvenog sustava u SAD-u za tu svrhu potrošili 25 milijuna dolara. Nije malo, ali Pfizera je veselilo. Afera WikiLeaks otkrila je da su ranih 90-ih lobirali protiv potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini SAD-a s Novim Zelandom. Zašto? Jer je Novi Zeland imao restriktivna pravila za kupnju lijekova.
Moć korporacije pokazuje i to što je glavni povjerenik Agencije za hranu i lijekove SAD-a Scott Gotlieb 2019. tri mjeseca nakon ostavke osvanuo u Pfizerovoj upravi. U tom svjetlu drugačije se doimaju optužbe čak i Donalda Trumpa, koji je jedan od svojih trgovinskih ratova vodio i protiv farmaceuta, da je Pfeizer kalkulirao s objavom vijesti o pronalasku cjepiva kako bi mu naštetio prije izbora. U tom svjetlu drukčije se doimaju i teorije tko pakira AstriZeneci.
Pfizeru trenutno ide odlično. Dok se konkurenti bore s nuspojavama afera, on danas ide glatko naprijed, čista cjepiva i čistih računa, a testira i tablete i intravenozni lijek protiv Covida. Da stvar bude još bolja, financijski analitičari korporaciji ove godine predviđaju prihod od cjepiva težak 15 milijardi dolara. Projekcije za 2022. i 2023. barataju s još 9,3 milijardi dolara prihoda iz istog izvora. Slatke snove može im omesti to da će i Moderninini prihodi također snažno rasti. Tko zna možda baš ona bude predmet nove Pfizerove akvizicije.
Fundamentalni, moralni prigovori da tvrtka gomila milijarde dobiti dok je pandemija u SAD-u odnijela skoro 300 tisuća života, a u svijetu se približava brojci od 2 milijuna, nisu ni do sada dopirali do odlično plaćenih glavešina farmaceutskih divova, pa tako ni Pfizera. Sumnjamo da će i sada. Ne zamaraju se oni ni prigovorima o javno-privatnom partnerstvu u kojem vlada SAD-a ulaže milijarde u istraživanje cjepiva koje poslije skupo plaća. Jer kako pokazuje 170 godina duga povijest kompanije, vlade prolaze, Pfizer i njegova politika opstaju. I zarađuju.