StoryEditor
ForumZABAVA UZ DISTANCU

Producenti koncerata u Hrvatskoj u škripcu želja i mogućnosti: Koji će privatnik dati za to novce? Je li itko uzeo kalkulator?

Piše PSD.
8. svibnja 2020. - 19:49
Rasprodani koncert Parnog Valjka u splitskoj Spaladium Areni u sklopu turneje Runda 44.  Saša Burić/HANZA MEDIA

- Nitko nema ništa protiv koncerata na otvorenom, ako se održavaju uz distancu. Koncerti u zatvorenom također bi se mogli održavati na način da to bude manji broj glazbenika koji su distancirani na više od dva metra i publika po istom pravilu. Dakle, to bi se čak moglo i organizirati – aktualna izjava Krunoslava Capaka, ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, probudila je nadu kako bi se uskoro u Hrvatskoj ponovno mogla slušati glazba uživo. Sve bolja epidemiološka situacija i popuštanje mjera tako bi, vjeruju svi oni željni svirki omiljenih izvođača i bendova, mogli rezultirati skorašnjim najavama o njihovim koncertima na otvorenom.

Krovni savez hrvatskih glazbenih udruga Unison nedavno je vladajućima, Stožeru civilne zaštite i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, uputio dopis s pet predloženih modela povratka glazbenih nastupa uživo, među kojima su koncerti na terasama i otvorenim gradskim prostorima poput trgova i riva, drive-in koncerti, koncerti u zatvorenim prostorima i na otvorenom (open-air), te iznio svoje viđenje načina njihova održavanja.

image
Rasprodani koncert 'Parnog valjka' u splitskoj Spaladium Areni u sklopu turneje Runda 44.
 
Saša Burić/HANZA MEDIA

Nastupe u zatvorenom, predložili su u Unisonu, moglo bi se organizirati uz ograničen broj posjetitelja (sukladno veličini prostora) distanciranih oznakama poput zastavica, upozorenja na podu, vrpci... ili po sjedećim mjestima. Mnogima se iz korona-perspektive u prvi mah, a uskoro će to dopuštati i vrijeme, čini puno jednostavnije organizirati koncerte na velikim i otvorenim površinama poput onih na stadionima, gdje je lakše poštovati pravila socijalne distance. Publika bi, sugerirali su i iz Unisona, mogla pratiti koncert u grupicama od pet do deset ljudi, a uslužna i higijenska djelatnost odvijala bi se po principu redova iz modela trgovina, uz poštivanje svih epidemioloških mjera.

Koliko je takvo što izvedivo i ima li ekonomskog uporišta, upitali smo nekolicinu organizatora što većih, što manjih glazbenih događanja u Hrvatskoj. Iz razgovora s njima čini se kako još nema onih spremnih upustiti se u rizik, bolje rečeno skočiti grlom u jagode, i krenuti u organizaciju događaja s limitiranim brojem posjetitelja, a većim troškovima.

Ne drži vodu

- Ti prijedlozi, u financijskom smislu, ne drže vodu. Pa je li netko, prije nego je to predložio, uzeo u ruke kalkulator? Meni sve to, u neku ruku, zvuči kao da je prijedloge pisao netko tko nije organizirao nijedan koncert u životu ili to nije učinio barem posljednjih pet godina. Pa tko će održavati koncert bez financijske osnove? – kazao nam je jedan poznati hrvatski promotor i organizator i velikih i manjih glazbenih događanja, moleći nas da mu ne spominjemo ime, jer ne bi htio da ga vodstvo strukovnih udruga pogrešno shvati. Poštuje dobru volju i inicijativu, ali drži da će svaki ozbiljan i odgovoran organizator stati na loptu.

- Evo, uzet ću samo za primjer događaj u zatvorenom prostoru. Tko će od posjetitelja stajati u mjestu tijekom cijelog koncerta? Pa trebat će mi, umjesto jednog, tri redara da motre drže li ljudi distancu. I kako će svi oni otići u toalet, do šanka po piće... Ne postoji varijanta socijalne distance na rock ili bilo kojem drugom koncertu. Bit će nam potreban stadion za događaj od 1000 ljudi.

Drive-in koncerti?! Nitko se ne pita koliko to košta. Koji će privatnik dati novac za takvo što?! Ako idem organizirati neki koncert, primjerice, na nekom velikom parkingu, i pustiti unutra 200 auta sa po dvoje ljudi u svakom od njih, zbog socijalne distance, imat ću 400 posjetitelja, a za produkciju takvog događaja potrebno mi ih je barem nekoliko puta više kako bih pokrio troškove. Ili ću ovima koji su unutra prodavati basnoslovnu skupu ulaznicu. Pa tko će je platiti? – pita se naš sugovornik, čudeći se kako nitko od predlagatelja koncerata s limitiranim brojem posjetitelja pred sobom nema Excel tablicu iz koje bi mu sve bilo jasno.

- Ono što je sada potrebno svakom organizatoru za ozbiljan ulaz u posao jest naputak ovlaštenih, koji će reći dvije ključne stvari - s kolikim brojem ljudi možemo organizirati događaje i od kojega datuma, naravno uz maksimalno ublažene mjere.

To su osnovni preduvjeti kako bi organizatori mogli planirati posao, pa makar na njih čekali još sedam mjeseci. Naravno, pri tome ne mislim na one čiji se glazbeni događaji financiraju novcem iz gradova, turističkih zajednica i sl., jednom riječju, kunama svih nas, poreznih obveznika, za čiju potrošnju ionako nitko ne snosi odgovornost. Bez preciznih naputaka nema smisla bilo što pokretati, bili bi to samo minusi i gubici. Moje je mišljenje da će netko nešto, po pitanju koncerata, pokušati raditi najranije početkom rujna – smatra iskusni hrvatski promotor.

Posljednja dva velika koncerta u Hrvatskoj, održana prije epidemije koronavirusa, bili su koncerti Nine Badrić u zagrebačkoj Areni i klape "Rišpet" u splitskom Spaladiumu. Koncert Celine Dion, planiran 5. lipnja u zagrebačkoj Areni, odgođen je u trenutku kad je menadžent glazbene zvijezde odgodio prvih nekoliko mjeseci europskog dijela njezine turneje "Courage", a novi datum prvog koncerta slavne Kanađanke u Hrvatskoj još se ne zna.

Što će biti s koncertom Vesne Pisarović "Probudi mi ljubav", zakazanim za 23. svibnja u zagrebačkom Domu sportova (prvotno se trebao održati 28. ožujka, pa je odgođen za novi datum) ili onim "Parnog valjka", najavljenim za 19. lipnja u zagrebačkoj Areni (i taj bio ranije planiran), teško je za sada prognozirati.

image
Ante ČizmiĆ/HANZA MEDIA

- Nismo mogli realizirati snimanje Ninja Warriorsa, trebali smo biti domaćin produkcije jednog njemačkog filma, u lipnju smo izgubili kvalifikacije za Olimpijske igre u košarci. Nismo imali zakazane koncerte, ali smo puno izgubili, jer smo imali rezerviranu dvoranu od kraja travnja do početka lipnja - kazao nam je Renco Posinković iz Spaladium Arene. No, da sada i namjeravaju realizirati koncerte, ni sam, kaže, ne zna kako bi to izveo uz poštovanje svih mjera, jer bi to značilo odlazak u minus.

image
Ante ČizmiĆ/HANZA MEDIA

Kreće se iz teatra

- Već smo zbog svega ovoga u gubitku oko dva milijuna kuna. Možda čak i više – procjenjuje Posinković.

Danko Stefanović, voditelj poslovanja RTL Musica, vjeruje kako će posao u zabavnoj indusriji najprije krenuti iz teatra, dok će koncerti malo pričekati.

- Čini mi se da je to najbliže nekim prijedlozima, a i financijski bi se moglo pokriti. S obzirom na to da socijalna distanca ograničava broj ljudi, ekonomska procjena cijelog događaja često vrlo brzo padne u vodu. Koncerti su inače bili jako teško rentabilni, morali su biti iznimno uspješni kako bi svi u lancu bili zadovoljni. Nama, koji se bavimo organizacijom koncerata, margine su puno niže nego u nekim drugim djelatnostima poput, primjerice, trgovine.

Ako nam se ne dopušta puni kapacitet događaja, nego samo trećina, onda priča ne drži vodu. Zato su bespredmetne priče u stilu "kako crkve mogu, a mi ne možemo". To je neusporedivo. To što se dopustilo da se održavaju mise, nama u zabavnoj industriji može samo pomoći, ne može nikako odmoći – smatra Stefanović.

Voditelj poslovanja RTL Musica smatra kako će se u bližoj budućnosti najprije organizirati događaji sjedećeg tipa, pa bi se, što se tiče glazbe, najprije moglo krenuti s klasičnim koncertima, jazzom, te kazališnim predstavama.

- Upravo sam u potrazi za otvorenim prostorom u Zagrebu, gdje bismo mogli održati predstavu "Menopauza". Gledamo kako postaviti publiku da bismo imali 500 posjetitelja u prostorima koji primaju tisuću. Za koncerte će to biti dosta teže, pogotovo za one malo življe poput onih s rock predznakom.

image
Pretpremijera mjuzikla Menopauza odrzana je u kino dvorani Studentskog centra.
Na fotografiji: U predstavi glume Sanja Dolezal, Salome, Arijana Culina i Karmela Vukov Colic.
Marko Todorov/HANZA MEDIA

Čini mi se da još neko ozbiljnije vrijeme nećemo moći raditi koncerte u splitskoj ili zagrebačkoj areni, samo teatar i manje glazbene događaje. Mislim da će tijekom ljeta biti koncerata na otvorenom, naći će se način da se to može, iako ne mislim da publika na koncerte odlazi kako bi samo slušala glazbu. Ljudi na koncertima plešu, druže se, grle se..., a to se sve sada ne smije. I to je najveći problem - smatra Danko Stefanović.

Financijski pregled

- Ukupni prihodi iz svih izvora već su u ožujku ove godine pali 30 posto u odnosu na ožujak prošle godine. Travanj je bio još gori: uz potpuni izostanak glazbenih događanja, koncerata i festivala cijeli mjesec i izostanak plaćanja licenci za glazbu od strane većine poslovnih korisnika, pad prihoda u odnosu na travanj 2019. iznosi čak 72 posto. I tu, nažalost, nije kraj. Štoviše, za naše članove kriza se tek produbljuje: i dok neki segmenti gospodarstva upravo pokušavaju normalizirati poslovanje, glazbenoj industriji to nije omogućeno, a u autorskim honorarima naših članova kriza će se osjetiti s odgodom, na zimu – kaže Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a.

- Jasno je da će autorski honorari za prvih 6 mjeseci ove godine, koje ćemo članovima isplaćivati u listopadu i prosincu, biti niži nego do sada, treba biti spreman na to. Nažalost, isplate honorara koje će se odnositi na ostvarene prihode za prvu polovicu 2020. godine, a slijede za nekoliko mjeseci, bit će vrlo mršave. Pred nama su izazovni mjeseci, kako za skladatelje i nositelje prava, tako i za cijelu službu ZAMP-a. Morat ćemo donositi puno teških odluka – najavljuje Marčec.

Izdvojeno

11. srpanj 2020 09:37