U nekoliko navrata stručnjaci su nam navodili da je golemi problem na tržištu rabljenih automobila prijevara s namještenim kilometrima.
Naime, vlasnici automobila za pedesetak eura unajme računalnog stručnjaka koji primjerice automobilu koji je prošao 300.000 km spuste kilometražu na recimo 150.000 i na taj način za više tisuća eura prijevarom povećaju vrijednost automobila. Ti isti stručnjaci, kao i neki pravnici, navodili su nam da se u Hrvatskoj ne mogu kazniti osobe koje namještaju kilometre, navodeći da bi trebalo “nadopuniti” postojeći kazneni zakon.
Međutim, s njima se nije složio dr. sc. Aleksandar Maršavelski s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je naveo i da u postojećim zakonskim rješenjima ima itekakva temelja da se postupa u takvim slučajevima.
- U slučajevima vraćanja kilometraže radi se o kaznenom djelu krivotvorenja isprave iz čl. 278. Kaznenog zakona (KZ) ako se radi o preinačenju mehaničkog brojčanika ili o kaznenom djelu računalnog krivotvorenja iz čl. 270. KZ-a ako je u pitanju elektronički brojač kilometraže. Uz jedno od navedenih kaznenih djela postoji i odgovornost počinitelja za kazneno djelo prijevare iz čl. 236. KZ, koji proda vozilo s brojčanikom umanjene kilometraže.
Navedena kaznena djela su očite kriminalne radnje kod nas kažnjive, i to zatvorskim kaznama - kaže Maršavelski, a to očito smatra i sutkinja Jasna Delić Janković s Općinskog suda u Virovitici koja je kaznila jednog muškarca zbog muljanja s kilometrima na automobilu.