StoryEditorOCM
ForumPROTIV KORUPCIJE

Plaće ovih četvero ljudi debelo nadmašuju one Plenkovića i Milanovića, mjesečno primaju i do 50.000 kn. A o njima se sve više govori sa respektom

Piše Vladimir Urukalo/SD
21. kolovoza 2022. - 14:39
Tamara Laptoš, nekadašnja šefica USKOK-a, danas vodi Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj  Goran Mehkek/Cropix

Posljednjih mjeseci u domaćem se javnom prostoru, posebice nakon afera u kojima su zbog malverzacija s europskim novcem uhićeni bivši ministri Gabrijela Žalac i Tomislav Tolušić, s velikim “strahopoštovanjem” počelo govoriti o Uredu europskog javnog tužitelja kojemu je u Hrvatskoj na čelu Tamara Laptoš, nekadašnja šefica USKOK-a.

Mnogi smatraju da je ured (EPPO - European Public Prosecutor’s Office) napokon institucija koja će uvesti reda u našu korumpiranu svakodnevicu. A da bi tužitelji mogli biti “neovisni” u svom radu, logično je da budu dobro plaćeni, tako dobro da čak imaju za oko tisuću eura veću plaću nego premijer Andrej Plenković i predsjednik države Zoran Milanović.

Povećan ured

Šefica Ureda Tamara Laptoš, jedna od 22 europska javna tužitelja koja je na tu funkciju stupila imenovanjem od strane Europske komisije u lipnju 2020. godine, trenutno “pod sobom” ima četiri delegirana europska tužitelja. Prvo su na tu funkciju bili izabrani Sani Ljubičić, nekadašnja tužiteljica ŽDO-a u Zagrebu, široj javnosti poznatija po tome da je vodila istragu protiv Ivice Todorića, te Tomislav Kamber iz Splita, donedavni tužitelj USKOK-a, čiji je otac Boris bio dugogodišnji uspješan šef pravne službe Slobodne Dalmacije, i koji je javnosti poznat kao tužitelj u slučaju “Janaf”.

Nakon njih, zbog povećanog opsega posla i brojnih prijava, Ured se pojačave te ove godine dolaze još dva tužitelja - Krešimir Bačić iz Splita, sin uglednog splitskog profesora i predstojnika Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Splitu Arsena Bačića, te Saša Manojlović, također USKOK-ov tužitelj koji je, uz ostalo, zastupao optužnicu protiv HDZ-ova moćnika Božidara Kalmete.

Važno pitanje

Prema podacima iz imovinskih kartica, premijerova je plaća nešto viša od 23 tisuće kuna neto, a Milanovićeva nekoliko stotina kuna manja od 27 tisuća kuna. U imovinskim karticama pravosudnih dužnosnika objavljenima na stranicama Državnog sudbenog vijeća stoji da Ljubičić i Kamber imaju bruto plaću od 49 do 50 tisuća kuna, što bi neto bilo oko 31 tisuću kuna s obzirom na to da žive u Zagrebu.

Po podacima kartica, koji su očito uneseni i ažurirani prije nego su postali europski tužitelji, Manojlović i Bačić imaju plaću od 28 do 29 tisuća kuna bruto, što je nekakvih 18 tisuća kuna neto (dok su još bili USKOK-ovi tužitelji), no nema dileme da su i njihova primanja nakon angažmana u EPPO-u porasla i dostigla razinu njihovih kolega.

Podaci o plaći njihove šefice Laptoš nisu, pak, dostupni niti javno objavljeni.

S obzirom na to da su plaće sudaca županijskih sudova pred kojima europski tužitelji vode svoje predmete u Hrvatskoj višestruko manje, postavlja se logično pitanje je li uobičajeno da mladi tužitelji imaju gotovo pa dvostruko veće plaće od iskusnih i starijih kolega sudaca.

Primjerice, Ivan Turudić, predsjednik Visokog kaznenog suda, ima plaću od oko 40 tisuća kuna bruto, odnosno oko 25 tisuća kuna neto, dok Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda, ima 44 tisuće kuna bruto, odnosno oko 27 tisuća kuna neto mjesečna primanja. Suci županijskih sudova, recimo oni s USKOK-ovim dodatkom, imaju mjesečno 20-ak tisuća kuna neto primanja.

image

Nikša Wagner: Tu nešto ne štima
 

Vojko Bašić/Cropix

Svoje razmišljanje o toj temi dao nam je Nikša Wagner, trenutni zamjenik na Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu i donedavni glavni protukandidat Zlati Hrvoj-Šipek za glavnog državnog odvjetnika, koji smatra da je pitanje adekvatnih plaća i drugih primanja pravosudnih dužnosnika i svih zaposlenika u pravosuđu jako važno za funkcioniranje pravosuđa.

- Bez motiviranih zaposlenika pravosuđe neće dobro funkcionirati. Prioritet je ulaganje u ljude, tj. njihove plaće, edukaciju i sve ono što spada u kadrovsku problematiku. Posljednjih desetljeća je jako puno uloženo u zgrade, automobile, mobitele, računala i drugu opremu, a rezultati po statističkim pokazateljima nisu zadovoljavajući. O kvaliteti da i ne govorimo.

Sa stručnim i motiviranim kolegicama i kolegama službu mogu organizirati i u šatoru. Ako nema motivacije, ni uredi “s pet zvjezdica” neće pomoći. Drago mi je što Europsko tužiteljstvo cijeni naše mlade kolege koje su kooptirali u svoj sustav jer su, koliko sam informiran, njihove plaće znatno veće od plaća pravosudnih dužnosnika, pa i u Vrhovnom sudu i Državnom odvjetništvu RH - kaže Wagner i dodaje kako ne zna imaju li oni obvezu to prijaviti u imovinskim karticama.

Imovinska kartica

Na to pitanje odgovor smo dobili od Tine Hollevoet, šefice odnosa s javnošću Europskog ureda javnog tužitelja, koja nam je kazala kako “delegirani tužitelji slijede pravila Hrvatske”, što znači da imaju obvezu podnijeti imovinsku karticu. Također je napomenula i da EPPO tužiteljima plaća osnovnu plaću, dok troškove socijalnog i zdravstvenog osiguranja pokrivaju vlasti svake pojedine države iz koje tužitelj dolazi.

- Kako oni ne rade izvan Republike Hrvatske, ta razlika u plaćama, po meni, stvara bizarnu situaciju u kojoj se pred sudom pojavljuje europski tužitelj koji ima plaću dva do tri puta veću od predsjednika sudskog vijeća koji ima neusporedivo više radnog iskustva i ispunjava strože kriterije za izbor na to mjesto.

To je osjetljivo pitanje posebno u svjetlu aktualnih sporenja na najvišim razinama oko plaćenog rada sudaca i državnih odvjetnika izvan okvira svojih službenih dužnosti.

Doći ćemo u situaciju da suci Vrhovnog suda, koji su i međunarodno priznati znanstvenici, eventualno “u fušu” ne smiju predavati na fakultetima i stručnim skupovima, a pred njima u sudnici nastupaju zamjenici državnog odvjetnika koji imaju dva puta veću plaću od njihove, a po godinama im mogu biti unuci! Tu nešto ne štima - smatra Wagner.

15. studeni 2024 09:04