Trenutačno je pitanje svih pitanja hoće li nadolazeći ljetni mjeseci zaustaviti ili usporiti virus SARS-CoV-2? Jedno od trenutačno češćih pitanja na Googleu na cijelom svijetu jest: “Will warm weather kill the coronavirus?” (Hoće li toplo vrijeme ubiti koronavirus?).
Yahoo news, pak, piše da najnoviji preliminarni rezultati pojedinih istraživanja u Americi pokazuju da nova vrsta koronavirusa ne može preživjeti dugo na visokim temperaturama i visokoj vlažnosti, te da ga brzo uništava sunčeva svjetlost. Te informacije su se pojavile u sažetku koji su američki znanstvenici prije nekoliko dana dostavili Bijeloj kući. Međutim, toplina i vlaga neće ubiti virus, mogu ga eventualno usporiti.
Druga, pak, izvješća u Americi tvrde da će ljetne temperature imati slab utjecaj na širenje novoga koronavirusa u SAD-u. Dakle, ukratko rečeno: konfuzija.
– Sve respiratorne infekcije su rjeđe, pa tako i koronavirus, kad je ljepše vrijeme – rekao je nedavno novinarima dr. Rok Čivljak, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
Njegova šefica, profesorica Alemka Markotić, na isto je pitanje odgovorila:
– To je bolest koju mi zovemo kapljičnom i takve bolesti najčešće nestanu s toplijim vremenom zato što su ljudi više vani, nisu u zatvorenom u velikim zajednicama. Imamo situaciju u Australiji gdje toplije vrijeme nije zaustavilo širenje. SARS je nakon šest mjeseci nestao i nije se više pojavio.
Dr. Markotić tako ne odgovara decidirano na pitanje što možemo očekivati od koronavirusa tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. No, slično odgovaraju svi liječnici i znanstvenici u svijetu – sliježu ramenima, a najčešći odgovor je – još ništa ne znamo.
A kakvo je stanje u zemljama u kojima su temperature debelo iznad 20? U Zimbabveu, zemlji koja se nalazi u južnom dijelu afričkog kontinenta, te broji oko 14 milijuna stanovnika, trenutačno je registrirano svega 25 zaraženih.
Prvi zaraženi je zabilježen 20. ožujka, dakle bolest se, ako ćemo vjerovati službenim statistikama, nije značajnije proširila ni mjesec dana od prvog slučaja. Napravljen je 2851 test, ili njih 192 na milijun stanovnika. U Hrvatskoj je testirano 26.610 osoba, ili njih 6482 na milijun stanovnika.
“Prvi pacijent u Zimbabveu je 38-godišnji muškarac bijelac koji je prethodno boravio u Velikoj Britaniji i preko Južne Afrike se 15. ožujka vratio svojoj kući”, rekao je ministar zdravlja Obadiah Moyo na državnoj televiziji ZTV.
Znanstvenici imaju dva objašnjenja malog broja zaraženih u toj zemlji: a) inficiranih je malo jer se obavlja i mali broj testiranja zbog lošeg i siromašnog zdravstvenog sustava koji nije dostupan svima, b) više temperature zaista onemogućuju ili usporavaju transmisiju virusa.
A evo što kaže naš liječnik Branislav Svoren, koji od 1985. godine živi u toj zemlji. Svoren je specijalist sudske medicine i fizijatrije.
– Koronavirus ne voli Afrikance. U zemlji sedam puta većoj od Hrvatske pozitivnih je dvadesetak, a umrlo ih je troje. To je službeno priopćenje ministra koji je inače moj prijatelj. Dnevne temperature su oko 29-30 stupnjeva – kaže Svoren za “Slobodnu”, oslikavajući vrijeme činjenicom da pliva u svom bazenu ako nije oblačno.
– I ovdje postoje zabrane, ljudi se mogu kretati po ulici s potvrdama da idu do liječnika ili u trgovine. Mene nije strah, ja sam izoliran u svojoj kući. Virus će posustati svugdje kad narastu temperature, posebice nakon 25 stupnjeva. Ako bi kojim slučajem koronavirus pokosio Afriku, to bi bila dvostruko veća tragedija nego u Europi. Afrika nema dovoljno bolničkih kreveta ni u mirnom vremenu, a respiratori su nepoznanica – uvjeren je Svoren, koji živi u Harareu, metropoli s 1,6 milijuna stanovnika.
O novom koronavirusu malo se zna, pa znanstvenici izvode zaključke istraživanja koja su se vodila na drugim vrstama koronavirusa. BBC tako piše da je studija koju je prije 10 godina provela Kate Templeton, iz Centra za zarazne bolesti na Sveučilištu u Edinburghu, otkrila da tri vrste koronavirusa pokazuju “izraženu zimsku sezonalnost”. Zaključak je bio da ti virusi uglavnom uzrokuju infekcije između prosinca i travnja. Isti vremenski obrazac uglavnom “poštuje” i gripa.
BBC dalje u svom tekstu navodi da su znanstvenici uspoređivali i vremenske prilike na 500 lokacija širom svijeta na kojima je bilo slučajeva COVID-19, te su pronašli vezu između širenja virusa i temperature, brzine vjetra i relativne vlažnosti. I jedna druga studija također je pokazala da su veće temperature povezane s nižom incidencijom COVID-19.
No, isti medij upozorava da pandemije često ne slijede uobičajene sezonske obrasce, pa spominju primjer opake španjolske gripe (koja je ubila između 20 i 100 milijuna stanovnika) koja je u dijelu zemalja dosegnula vrhunac tijekom ljetnih i jesenski mjeseci, iako se većina epidemije ostalih gripa događala tijekom zime. Pa se tako u kolovozu pojavila u francuskoj luci Brest.
– Razorni drugi val španjolske gripe pogodio je američke obale u ljeto 1918. jer su se vojnici koji su bili zaraženi vraćali kućama i bolest su proširili na opću populaciju, posebno u gusto napučenim gradovima – piše History.com.
Stručnjaci navode da što je temperatura i vlažnost veća, to je životni vijek virusa na raznim površinama kraći, međutim to ne znači da će nestati, te će i u toplim uvjetima biti kontagiozan (zarazan), ali ne toliko kao što je slučaj zimi.
U zanimljivom istraživanju objavljenom u “Journal of hospital infection”, a koje se bavilo preživljavanjem pojedinih vrsta koronavirusa, navodi se da humani koronavirusi mogu na staklu biti aktivni do pet dana pri temperaturi od 21 stupanj. Primjerice, opasni koronavirus MERS može na čeliku i plastici pri 20 stupnjeva biti viabilan (aktivan) 48 sati, ali kad je temperatura 30, onda mu je “preživljenje” od 8 do 24 sata.
– Ljudski koronavirusi mogu ostati zarazni na neživim površinama do devet dana. Površinska dezinfekcija 0,1% natrijevim hipokloritom ili 62-71% etanolom značajno smanjuje zaraznost koronavirusom na površinama unutar jedne minute nakon izlaganja tim sredstvom. Očekujemo sličan učinak u odnosu na SARS-CoV-2 – navodi se u zaključku.
– Vremenske prilike postaju važne jer utječu na stabilnost virusa izvan ljudskog tijela, primjerice, kad ga se izbaci kašljem ili kihanjem – kaže španjolski stručnjak Miguel Araújo, navodeći da je aktualni koronavirus najjače udario na mjestima gdje je bilo suho i hladno.
No, nedavna analiza širenja virusa u Aziji koju su proveli istraživači sa Harvard Medical School sugerira da će ovaj pandemijski koronavirus biti manje osjetljiv na vremenske prilike nego što se mnogi nadaju.
Mikrobiolog Gordan Lauc više je puta navodio da toplina i ovlaživanje zraka smanjuju transmisiju virusa. I to ne neznatno, nego u vrlo značajnoj mjeri.
– Dakle, isparavajte vodu, stavite mokre ručnike na radijatore, što god. To će bitno umanjiti rizik za prijenos virusa. To je potvrda da će se s dolaskom toplijeg vremena transmisija virusa bitno smanjiti. Kako smo već u karanteni, za mjesec dana bi sve moglo ići polagano natrag u normalu... Nažalost, samo do jeseni, kada nas čeka drugi val, no dotad će znanost valjda naći neka rješenja – napisao je, među ostalim, Lauc.
Međutim, u Ekvadoru, državi Južne Amerike, s oko 17 milijuna stanovnika, ima 10.128 zaraženih i 507 smrtnih slučajeva. Primjerice, u gradu Guayaquilu temperature se kreću između 24 i 33 stupnja, a zaraza napreduje. Zatražili smo komentar od Lauca, a on nam je samo kratko odgovorio: “Ljeto neće zaustaviti virus, samo će ga usporiti...”
Kineski stručnjaci kažu da će ljeto ipak imati utjecaja. No, i oni upozoravaju da to virus neće zaustaviti. Kinezi, pak, tvrde da virus ne može preživjeti na 30 Celzijevih stupnjeva, a svaki daljnji porast temperature i vlažnosti će više usporavati virus. Francuska istraživanja, pak, navode da virus može preživjeti i veće temperature. Opet konfuzija i proturječnosti.
I što onda možemo reći za zaključak? Postoje samo procjene na temelju proteklih epidemija drugih virusa te onih iz obitelji koronavirusa.
Međutim, neki opći je zaključak da ljeto definitivno, barem po sadašnjim znanstvenim spoznajama, neće ubiti virus, ali bi ga moglo znatno usporiti.
A onda, od jeseni, sve ispočetka...