Pesticidi su svuda oko nas, u hrani, vodi, voću, povrću. Unatoč pranju ili guljenju na voću i povrću ostaju kemijske tvari koje mogu izazvati čitav niz tegoba i bolesti kod odraslih i djece.
Koliko su štetni pesticidi u hrani i postoji li uopće način kako ih izbjeći, porazgovarali smo s dr. Brankom Jurčević Zidar, specijalisticom epidemiologije i zdravstvene ekologije, voditeljicom Službe za zdravstvenu ekologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
– Pesticidi su proizvodi kemijskog ili biološkog podrijetla namijenjeni za suzbijanje raznih bolesti, korova, štetnika koji uzrokuju štetu tijekom proizvodnje, prerade, skladištenja ili prodaje hrane, poljoprivrednih proizvoda, drva i njihovih prerađevina te životinjske hrane. Gotovo svi pesticidi su svrstani u određenu skupinu otrova te su tako potencijalno opasni za ljudsko zdravlje.
Ako se prilikom proizvodnje hrane pesticidi primjenjuju prema propisanim pravilima o koncentracijama, broju primjena i karenci, pesticidi u hrani ne bi trebali predstavljati rizik. Problem nastaje upravo ako se krši neko od navedenih pravila. Pesticide uvijek treba pripremati u točno propisanoj koncentraciji.
Prskanje treba obavljati u propisano vrijeme vegetacije, a ne po vlastitoj procjeni. Treba se pridržavati karence (propisano najkraće vrijeme koje mora proći od trenutka primjene pesticida do berbe) jer se kroz to vrijeme koncentracija pesticida u namirnici smanjuje na sigurnu razinu. Također treba voditi računa o vrsti pesticida koji se primjenjuje na pojedinoj biljnoj vrsti jer nisu sva sredstva dozvoljena za primjenu na istim biljnim vrstama.
Toksikološka ispitivanja
Kako se određuje dopuštena količina pesticida u namirnicama?
– Maksimalnu dopuštenu koncentraciju ostataka pesticida (MDK) u namirnicama određuju znanstveni odbori nakon provedenih rigoroznih toksikoloških ispitivanja. MDK je sigurna, najviša zakonski dopuštena razina ostataka pesticida i izražava se u miligramima na kilogram proizvoda.
Provode se istraživanja o konzumaciji određenih vrsta namirnica koje mogu biti izvor pesticida u prehrani, radi se procjena rizika i na temelju toga se procjenjuju prihvatljivi dnevni unosi i maksimalno dopuštene koncentracije. Treba naglasiti da su aktivne tvari odobrene samo na određeno vrijeme i da se stalno rade procjene rizika shodno novim znanstvenim spoznajama.
Kontrola MDK vrijednosti predstavlja provjeru ispravne uporabe pesticida i olakšava međunarodnu robnu razmjenu. Konzumiranje hrane koja sadrži ostatke pesticida ispod sigurnosnih granica ne bi smjelo škoditi ljudskom zdravlju.
Može li i dopuštena razina pesticida nakon više godina konzumacije postati škodljiva za ljudski organizam ?
– Do danas je proizvedeno više od 1000 pesticida. Velika raznolikost u sastavu pesticida znači i različite mehanizme metabolizma i izlučivanja iz organizma, a kod nekih postoji i mogućnost bioakumulacije, jer ulaze u hranidbeni lanac i u njemu se dugo zadržavaju zbog svoje postojanosti i spore razgradnje.
Neki pesticidi su lipofilni i akumuliraju se u masnim tkivima. U slučajevima velike izloženosti i akumulacije mogu izazvati probleme kada osoba promijeni životne navike, na primjer kod naglog gubitka tjelesne mase oslobađaju se iz masnih naslaga. Nekritičkim tretiranjem biljaka pesticidima, odnosno nepridržavanjem uputa o načinu primjene i karenci, pesticidi ulaze u životinjski i ljudski organizam te prije ili kasnije mogu prouzročiti nepoželjne posljedice.
Kakve posljedice izaziva dugotrajna izloženost pesticidima kod odraslih i djece?
– Do otrovanja pesticidima najčešće dolazi kod poljoprivrednika zbog profesionalne izloženosti, ali može biti i slučajno ili namjerno. Posljedice otrovanja ovise o brzini apsorpcije, površini kontaminirane kože, mjestu, vremenu kontakta i količini pesticida. Kod otrovanja presudni značaj ima doza pesticida koja se izražava na tjelesnu masu. Što znači da ista doza može izazvati puno veću intoksikaciju kod djece u odnosu na odrasle.
Izloženost ljudi ostacima pesticida najčešća je kroz konzumaciju hrane biljnog i životinjskog podrijetla. Simptomi otrovanja pesticidima su različiti i ovise o vrsti aktivne tvari pesticida i mehanizmu njegova djelovanja, a kod nekih i njihovi metaboliti mogu biti toksični. Najčešće se događaju slučajna akutna otrovanja kada ljudski organizam dođe u kontakt s većom količinom pesticida, a očituju se probavnim smetnjama, glavoboljom, povraćanjem i osjećajem opće slabosti.
Kod dugotrajne izloženosti pesticidi mogu utjecati na središnji živčani sustav i imati za posljedicu slabo pamćenje, teškoće u koordinaciji, smanjene reflekse, vidne i motoričke sposobnosti. Toksične tvari iz pesticida mogu uzrokovati astmu, alergije, hormonalne poremećaje, bolesti probavnog i reproduktivnog sustava. Za neke pesticide je dokazano kancerogeno djelovanje pa je njihova primjena strogo zabranjena.
Redovito praćenje
Koje se namirnice najviše tretiraju pesticidima, te koje je voće i povrće najsigurnije?
– To se ne može generalno reći, ovisi o proizvođaču i tome koliko se on pridržava pravila. Na stranicama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu nedavno su, 21. travnja, objavljeni najnoviji podaci o ostacima pesticida u hrani u EU-u. Najnovije izvješće obuhvaća podatke prikupljene u okviru nacionalnih programa monitoringa koje provode države članice EU-a, Norveška i Island, kao i podatke prikupljene u okviru koordiniranog višegodišnjeg programa kontrole EU-a ili engleski, EU-Coordinated Multiannual Control Programme – EU MACP. Od ukupno 88.141 analiziranog uzorka, 94,9 posto zadovoljavalo je zakonski dozvoljene razine ostataka pesticida u hrani. Osim toga, za podskup od 12.077 uzoraka analiziranih u okviru tog programa, 98,2 posto bilo je u skladu sa zakonski dozvoljenim razinama.
S obzirom na to da se prehrana u Europskoj uniji temelji na 30 do 40 prehrambenih proizvoda, potrebno je redovito pratiti razinu ostataka pesticida u njima, ocjenjivati izloženost potrošača i stupanj usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a. U tim proizvodima se u okviru EU MACP programa razina ostataka pesticida prati tijekom niza trogodišnjih ciklusa.
U 2020. godini metodom slučajnog odabira analizirali su se uzorci 12 vrsta hrane: mrkva, cvjetača, kivi, luk, naranča, kruška, krumpir, sušeni grah, smeđa riža, raž, goveđa jetra i mast peradi. Rezultati analiza utvrdili su da u 68,5 posto uzoraka nisu detektirane mjerljive razine ostataka pesticida, dok je u 29,7 posto njih utvrđena prisutnost ostataka jednog ili više pesticida u razinama ispod ili jednakim onima koji su zakonski dozvoljeni. Također, 1,7 posto uzoraka hrane sadržavalo je ostatke pesticida u količinama koje su iznad zakonski dozvoljenih vrijednosti.
S obzirom na to da EU MACP obuhvaća slične vrste hrane svake tri godine, moguće je pratiti trendove rasta ili pada razine ostataka pesticida u pojedinoj vrsti hrane. U 2020. godini je u odnosu na godinu ranije uočen porast postotka prekoračenja zakonski dozvoljenih razina ostataka pesticida s 1,7 na 2,1 posto. Porast prekoračenja uočen je kod uzoraka riže, naranči, krušaka, masti peradi, sušenoga graha, kivija i cvjetače, dok je za mrkvu, krumpir, raž i luk uočen padajući trend.
Čitati deklaracije
Kako izbjeći unos pesticida kroz hranu, postoji li način da "očistimo" voće i povrće, netko spominje ispiranje octom i sodom bikarbonom?
– Pesticidi se obično zadržavaju na kori pa uklanjanjem kore uklanjamo i aktivnu tvar. Zato treba čitati deklaracije, na deklaraciji za citruse je često navedeno kako kora nije za uporabu. Pranjem namirnica sadržaj ostataka pesticida u hrani se bitno smanjuje, a to je osobito izraženo za pesticide topive u vodi. Pranjem i guljenjem voća i povrća možemo ukloniti značajan dio ostatka pesticida jer su oni upravo u tim dijelovima najviše koncentrirani. Kod lisnatog povrća značajan dio ćemo ukloniti odstranjivanjem vanjskih listova, nakon čega preostale listove dobro operemo.
Neka istraživanja su pokazala da se bolje snižavanje ostataka pesticida može postići pranjem povrća u kiselim i slanim otopinama. Termičkom obradom hrane može se smanjiti udio ostataka pesticida u namirnicama zbog njihove razgradnje, ali može doći i do formiranja produkata koji su toksičniji od izvornih pesticida, što prvenstveno ovisi o kemijskom sastavu pesticida. Radi općeg zdravlja preporuka je prati sve voće i povrće koje se konzumira, a posebno treba biti oprezan kada je riječ o maloj djeci i starijim osobama.
Kojim se metodama određuje količina ostataka pesticida u hrani i koliko su takva istraživanja pouzdana ?
– Količina ostataka pesticida u hrani određuje se visokosofisticiranim instrumentalnim tehnikama koje se baziraju na spektrometriji masa i istraživanja su pouzdana. Tim tehnikama moguće je utvrditi vrlo niske koncentracije aktivnih tvari.
Je li domaće voće i povrće opterećenije pesticidima od uvoznoga?
– Bez redovitih kontrola ne možemo sa sigurnošću tvrditi da i domaće voće i povrće nije tretirano pesticidima. Što se tiče uvoznih proizvoda, važno je čitati deklaracije i provjeriti podrijetlo namirnice, jer se često u namirnicama koje dolaze iz trećih zemalja nalaze ostaci nedozvoljenih pesticida.
Brzo uzbunjivanje
Kako se provodi monitoring ostataka pesticida u hrani?
– Zbog opasnosti od mogućeg štetnog djelovanja za zdravlje ljudi i okoliš, u većini razvijenih zemalja postoji stroga kontrola pesticida prije njihova stavljanja na tržište. Stoga su mnogi pesticidi već godinama zabranjeni, a dopuštena je registracija i primjena samo onih koji nisu štetni za čovjeka i okoliš. No u zemljama koje nisu u Europskoj uniji neki se pesticidi zbog niske cijene, učinkovitosti, kao i zajamčenog profita, i nadalje proizvode i primjenjuju, a ponekad i ilegalno uvoze u zemlje EU-a.
Uredba Europske komisije broj 396/2005 propisuje MDK vrijednosti za oko 1100 pesticida u oko 315 poljoprivrednih proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla. Obveza država članica EU-a je da provode kontrole kako bi osigurale da je hrana koja se stavlja na tržište u skladu sa zakonskim ograničenjima. Hrvatski propisi u potpunosti su usklađeni s europskim zakonodavstvom.
Nacionalni programi kontrole usredotočuju se na određene proizvode za koje se očekuje da će sadržavati ostatke u koncentracijama koje prelaze zakonske granice, ili na proizvode za koje postoji veća vjerojatnost da predstavljaju rizik za sigurnost potrošača. U kontroli ostataka pesticida u hrani važnu ulogu ima Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) koji omogućuje brzu razmjenu informacija među državama.