Prije pandemije za Modernu Inc. znali su tek rijetki farmaceutski i liječnički insajderi, a danas znaju milijarde koje su primile ili tek čekaju cjepivo. Nakon problema s Astra Zenecom i Johnson & Johnsonom, glavnina tržišta spala je na BioNTech/ Pfizer i Modernu. I dok je Pfizer dobro poznata megakorporacija, čiji se asortiman lijekova desetljećima nalazi u ljekarnama, tek 11 godina stara Moderna za mnoge je nepoznanica. Cjepivo protiv covida prvi im je proizvod s kojim su izašli na tržište, do tada su se bavili bazičnim istraživanjima.
Osnovana u rujnu 2010., kao ModeRNA Therapeutics, tvrtka je imenom odlično naglašavala predmet interesa harvardskoga biologa matičnih stanica Derricka Rossija. On se pojačao kolegom s Harvarda Timothyjem Springerom, koji je doveo investitore Kennetha R. Chiena, Boberta Langera i Noubara Afeyana iz tvrtke Flagship Ventures. Afeyan je tvrtku preimenovao u Flagship Pioneering i bio
najveći pojedinačni dioničar s 19,5 posto dionica. Upravo je on 2011. godine za izvršnog direktora doveo Stéphanea Bancela, koji je i sada na tome mjestu.
Veliki poslovni potez Moderne bio je petogodišnji ugovor s AstraZenecom, sklopljen 2013. godine i težak rekordnih 240 milijuna dolara, a odnosio se na razvoj i komercijalizaciju mRNA za liječenje. Te godine Rossi, Chien i suradnici ostvarili su zapažen rezultat s preusmjeravanjem diferencijacije matičnih stanica kod miševa, što im je bio važan korak prema regenerativnoj terapiji. Te 2013. godine od ulagača su prikupili još 110 milijuna dolara. Godinu poslije sklopili su 125 milijuna dolara vrijedan ugovor s Alexion Pharmaceuticals za istraživanje liječenja rijetkih bolesti. Program je 2017. ukinut jer, kako je utvrđeno, nije bio dovoljno siguran za ljude.
Časopis Nature 2016. godine kritizirao je Modernu zato što nije objavila nijedan recenzirani članak o svojoj tehnologiji, za razliku od većine drugih biotehnoloških tvrtki. Ti su se prigovori ponavljali i poslije, uz insajderski dodatak da se Moderna ponaša kao investicijska, a ne farmaceutska firma.
Za tvrtku je bila važna 2018. godina kada mijenjaju ime u "Moderna Inc." i definiraju se kao proizvođači personaliziranih cjepiva protiv raka. Te godine u javnoj ponudi uspijevaju prikupiti za biotehnologiju rekordni 621 milijun dolara, a tvrtka je bila ukupno procjenjivana na 7,5 milijardi dolara. Moderna je novac uložila u novi proizvodni pogon od 200 tisuća četvornih metara, koji je tehnološkim mogućnostima oduševljavao rijetke posjetitelje. Godina 2019. donijela je gubitke od 514 milijuna dolara, dok su ukupni gubici od osnivanja bili trostruko veći. Ali istraživanja nisu posustajala, velika očekivanja nisu splašnjavala.
Na javnu i globalnu scenu Moderna izlazi u ožujku 2020. nakon sastanka prvih ljudi farmaceutske industrije s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom. Direktor Stéphane Bancel tada je obećao da Moderna za nekoliko mjeseci može razviti cjepivo protiv covida. Nakon toga su za istraživanja cjepiva dobili 483 milijuna dolara, a član uprave Moderne Moncef Slaoui imenovan je prvim čovjekom znanstvenog tima. Sve nakon toga nije povijest nego pandemijska sadašnjost.
Moderna ove godine planira proizvodnju i distribuciju između 700 milijuna i milijardu doza, vrijednih 18,4 milijardi dolara jer se Modernino cjepivo nalazi na skupljem dijelu skale s Pfizerovim, nekoliko puta skupljim od AstraZenecina i Johnsonova cjepiva.
Najbolja potvrda za Modernu kao tvrtku koju je diglo cjepivo protiv covida jest da je 2019. ostvarila 60 milijuna dolara prihoda, a samo u posljednjem tromjesečju 2020., nakon odobrenja za cjepivo, zaradila je 571 milijun dolara. Zbog toga su joj dionice skočile više od četiri puta. To međutim nije spriječilo britansko-švedsku tvrtku AstraZeneca da koncem veljače proda svoj 7.7-postotni udio u Moderni za više od milijardu dolara.
Direktor Stephane Bancel kazao je da tvrtka ove godine neće moći povećati proizvodnju cjepiva, ali je najavio ulaganje u nove kapacitete pa bi 2022. godine trebali proizvesti 1,4 milijardu doza. Dostava 150 milijuna doza cjepiva za Europu u trećem i četvrtom tromjesečju 2021. godine ne bi trebale biti upitne.
Direktor Bancel vjeruje u svijetlu budućnost Moderne uz tvrdnju da bi uskoro mogla postati vodeća svjetska kompanija za proizvodnju cjepiva. Moderna je uostalom prva tvrtka koja je razvila cjepivo za nove varijante virusa poput južnoafričkog. Doduše novi sojevi srušili su danas učinkovitost njihovog cjepiva s 94,1 na 90 posto.
Moderna radi i na testovima na djeci od 12 do 17 godina, a kako oni čine 30 posto populacije, količina i vrijednost cjepiva opet bi se moglo mjeriti u milijardama.
Kako se god razvijala situacija s pandemijom i cjepivima, za donedavno šire nepoznatu Modernu sigurno će se još čuti. Filmski rečeno, nova farmaceutska zvijezda je rođena.