S otvaranjem granica za slobodni promet, u hrvatske su marine ovog vikenda došli i prvi gosti. Riječ je o Slovencima, Austrijancima i Nijemcima. Došli su posjetiti svoja plovila i uvjeriti se u kakvom su stanju. Iako su marine radile cijelo vrijeme epidemije koronavirusa, tek s popuštanjem mjera počeli su pristizati prvi gosti. Prema napucima epidemiologa, ne postoje ograničenja za dolazak u marine.
“Hrvatske marine otvorene su za prihvat gostiju i vlasnici brodova s članovima užih obitelji bez ograničenja mogu posjetiti svoje brodove. Također, nema nikakvih ograničenja za uplovljavanje i isplovljavanje brodova unutar hrvatskih teritorijalnih voda, a serviseri plovila rade bez ograničenja”, rekao nam je Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja. U samim marinama, trgovinama, restoranima i kafićima vrijede ograničenja kao i u ostalim objektima te namjene izvan marina. Pavić napominje da je s postupnim otvaranjem granica započeo i dolazak nautičara koji iznajmljuju brodove. Doduše, u zanemarivom broju, ali i to je neki početak.
U ovom trenutku u Hrvatsku iz međunarodnih voda mogu slobodno uplovljavati brodovi duži od 24 metra i vezati se u marinama, a do ukidanja epidemije u hrvatske je vode i luke zabranjen ulazak kruzerima.
Nautički turizam jedna je od turističkih grana za koju se predviđa enormni pad potražnje gostiju. U Francuskoj, Španjolskoj i Italiji predviđaju pad od čak 80 posto. Ni Hrvatska od toga neće biti izuzeta. Ali, najave govore kako bi upravo Hrvatska ove godine, zahvaljujući izvrsnoj borbi s koronom i odličnom epidemiološkom situacijom, mogla profitirati u segmentu megajahtinga. Pomorski agent Andrija Šimić iz tvrtke Simmor za Jutarnji list otkriva kako bi ovog ljeta upravo Hrvatska, uz Crnu Goru i Grčku, mogla biti hit na Mediteranu za vlasnike i iznajmljivače megajahti, odnosno jahti dužih od 24 metra.
Prema njegovim riječima, upravo je počela “seoba” ovih plovila prema Hrvatskoj. “Situacija s koronom napravila je tektonske pomake u jahtingu. Vlasnici megajahti koje su vezane u Italiji imaju plan svoju sezonu započeti iz Hrvatske jer ne mogu čekati da se Italija potpuno otvori i profunkcionira”, kaže. Prema njegovim riječima, “u sljedećih 30 dana očekuje se dolazak oko 70 megajahti iz Francuske i Italije”. Riječ je o jahtama namijenjenim čarteru, ali i onima u privatnom vlasništvu. Iako je Španjolska prilično daleko, i iz te je zemlje u Hrvatsku već stiglo desetak jahti. Osim dolaska megajahti iz mediteranskih luka u Hrvatsku, naša obala bi trebala biti prvo odredište i megajahti s Kariba. Naime, na Karibima počinje sezona uragana i sada se ova plovila sele prema Mediteranu. “Seoba s Kariba je počela.
Marine u brojkama
918,5 milijuna kuna plus PDV iznosio je prihod marina 2019.
4,8 milijardi kuna potrošili su čarterski gosti
167 luka nautičkog turizma ima na hrvatskoj morskoj obali
Velik broj vlasnika megajahti odlučio je prvo doći u Hrvatsku jer smo još 3. svibnja slali jasne poruke da su megajahte dobrodošle. Mislim da će se cijela mediteranska sezona koncentrirati na potezu Hrvatska - Crna Gora - Grčka, gdje je situacija s koronom približno ista”,naglašava Šimić. On tvrdi da je “interes za čarter megajahti ogroman. Ljudi žele krenuti prema “zdravim destinacijama’’. Strah je još velik, ali mislim da će polako popuštati. Mislim da će lipanj biti malo slabiji, ali će srpanj i kolovoz sve vratiti u normalu. Bitno je da je iz Hrvatske poslana jasna poruka, a ta je da smo destinacija bez Covida, da smo spremni za dolazak gostiju i da smo puni optimističnih poruka. To se u ovom trenutku nevjerojatno cijeni. Benefite ovih poteza osjetit ćemo još ove godine, a sljedeće još i više.”
Ovaj optimizam potvrđuje i direktor ACI-a Kristijan Pavić, koji ističe da uskoro u svojim marinama očekuju pristizanje većih brodova, a od gostiju svakodnevno primaju upite o uvjetima rada marina i iznajmljivanju plovila.
Prošla je godina u segmentu megajahting turizma u Hrvatskoj bila rekordna, a Šimić iz svih navedenih razloga očekuje dolazak oko 300 megajahti u Hrvatsku. “Ove bismo godine mogli imati brojke kao prošle, što je u ovoj situaciji znanstvena fantastika.”