Ulaskom u bilo koju trgovinu vjerojatno ste primijetili brojne proizvode široke potrošnje u predimenzioniranoj atraktivnoj ambalaži. Ne razmišljajući previše stavili ste nekog od njih u svoju košaricu jer izgleda ljepše, veće i samim time isplativije od proizvoda do njega u manjem pakiranju - piše Jutarnji list.
Možda niste kupili mačka u vreći, ali jeste malu macu u velikoj kutiji jer velike su šanse da je gramaža dvaju uspoređenih figurativnih proizvoda ista, odnosno moguće je da je ovaj u manjem pakiranju i teži. Ovo je samo jedna u nizu trikova kojom proizvođači nastoje obmanuti kupce, piše u novom broju magazina Like! koji možete kupiti jednom mjesečno uz Nedjeljni Jutarnji.
Još 2015. godine eurozastupnica Biljana Borzan je u Europskom parlamentu pitala do kada nam trgovci i proizvođači misle prodavati zrak. Podsjetila je da je Europski parlament još 2012. godine donio uredbu o zavaravajućim pakiranjima koji spadaju u kategoriju nepoštene poslovne prakse.
Odlučili smo provjeriti je li se zbog sve glasnijih zastupnika potrošača situacija na policama promijenila. Ispostavilo se da nije, što je potvrdio i Ilija Rkman, dopredsjednik društva za zaštitu potrošača Potrošač. On takve odluke mnogih hrvatskih kupaca djelomično objašnjava i manjom platežnom moći prosječnog Hrvata u odnosu na nekog stanovnika zapadne Europe.
- Glavni parametar koji utječe na odluku o kupnji nekog proizvoda u nas je njegova cijena. Ako isti još i na prvi pogled izgleda veće, jasno je da će odabir u krajnjem slučaju pasti na njega. Veličina i oblik ambalaže znatno utječu na kupnju proizvoda u tržišnoj utakmici. Iako se svijest o čitanju gramaže i deklaracija na pakovanjima polako mijenja, većina ljudi i dalje ih ne proučava dovoljno detaljno, smatra Rkman.
Sa strane proizvođača stvar je čista: zapremina je točno navedena na ambalaži. Prema propisima, dozvoljeno je do 30 posto prazne ambalaže, a čak i više ako su u pitanju tehnički i higijenski razlozi ili zbog standardiziranja dimenzija.
No, to ne znači da se u nekim slučajevima ne radi o zavaravanju. Bezrazložno povećavanje ambalaže predstavlja povredu Zakona o zaštiti potrošača za koju je propisana novčana kazna u iznosu od deset do sto tisuća kuna. No, u konačnici ako i dođe do kazne, ona je za proizvođača simbolična. Kazne bi se, smatra Rkman, trebale povećati. Još kad bi i njihovo izricanje, dodaje, postalo prije pravilo nego iznimka, možda bi se proizvođači zamislili nad isplativošću nepoštene prakse.