StoryEditorOCM
ForumZAUSTAVLJEN PROJEKT

Odustali smo od autoceste A7 od Žute Lokve do Križišća, gradit će se brza cesta

Piše Krešimir Žabec
17. prosinca 2016. - 11:20
ppp

Hrvatske ceste namjeravaju izraditi Studiju izvodljivosti ceste Žuta Lokva - Križišće. Iako u toj tvrtki tvrde da će studija analizirati sve varijante povezivanja - cestu, brzu cestu i autocestu, a o konačno odabranoj opciji ovisi tko će biti nadležan za daljnji razvoj i pripremu projekta, jasno je da se odustalo od gradnje autoceste - piše Jutarnji list.

Visoka cijena

To je neslužbeno potvrđeno i u Ministarstvu prometa, gdje su sugovornici rekli kako će se na tom potezu graditi brza cesta, najvjerojatnije po trasi kojom je trebala ići autocesta. Uostalom, činjenica da je projekt iz Hrvatskih autocesta prešao u nadležnost Hrvatskih cesta upućuje na to da se autocesta neće graditi. Tako je nakon SDP-a i HDZ odustao od gradnje autoceste, čiji je trošak procijenjen na oko 800 milijuna eura. Upravo zbog tako visoke cijene Milanovićeva je Vlada odustala od gradnje, a tadašnji je ministar prometa Zlatko Komadina otišao iz Vlade. Danas je i HDZ shvatio kako je riječ o preskupoj investiciji koja se prometno ne može opravdati. Stoga je pronađeno srednje rješenje da se napravi brza cesta bez zaustavnih traka. Naši nam sugovornici tvrde kako je nemoguće očekivati da će država financirati gradnju te prometnice pa se planira financiranje putem koncesije ili kroz tzv. Junckerov plan, što je ovih dana najavio i ministar prometa Oleg Butković. Kako bi Hrvatska uopće mogla kandidirati za EU sredstva, treba ponovno izraditi studiju izvodljivosti i sve potrebne dokumente. Hrvatske ceste procijenile su vrijednost izrade studije na 1,2 milijuna kuna, a rok za izradu je godinu dana.

Zastali na početku

No, cijeli je postupak zastao već na prvom koraku. HC je na natječaju izabrao zajednicu ponuditelja Rijeka Projekti WYG savjetovanje koja je ponudila studiju napraviti za 794.000 kuna bez PDV-a. Uslijedila je žalba Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave, koja je žalbu usvojila te je odluka o izboru poništena.

Ako se brza cesta bude gradila po koridoru autoceste, neće se morati mijenjati prostornoplanska dokumentaciju na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini jer je koridor usvojen.

Hrvatske autoceste su 2012. godine krenule u aktivnu pripremu za gradnju autoceste koja je čak dobila i svoju službenu oznaku A7. Budući da je projekt zahtjevan (30 posto trase je u objektima), odlučeno je da se prvo krene s gradnjom najzahtjevnijeg objekta, 3500 metara dugačkog tunela kroz Vratnik. Ishođena je i građevinska dozvola i najavljivalo se raspisivanje natječaja za izvođače radova. No tada se dogodio raskol u tadašnjoj Vladi i od svega se odustalo.

Razvoj primorja

U međuvremenu je istekao rok trajanja građevinske dozvole za tunel Vratnik, kao i lokacijska dozvola za dionicu Križišće - Novi Vinodolski te građevinska dozvola za dionicu Senj - Žuta Lokva - tunel Vratnik. Ova prometnica ima iznimnu regionalnu i lokalnu važnost jer omogućuje daljnji razvoj crikveničko-vinodolske rivijere, Senja i velebitskog primorja, pa i otoka Krka, Cresa, Lošinja, Raba i Paga. Crikvenica i Novi Vinodolski dobili bi obilaznice, a Lika bi bila spojena s Primorjem.

26. studeni 2024 17:44