Članovi Vlade i nadležne službe i u subotu su održali sastanke u Banskim dvorima.
Premijer Plenković održava press konferenciju za medije, a sutra u 12 sati Vlada će održati sjednicu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
- S obzirom na to da smo svi skupa doživjeli hladnu, brutalnu invaziju Rusije na Ukrajinu koja ne samo da ima posljedice za ukrajinski narod, već i na cijeli poredak, mi moramo kao i sve ostale zemlje donositi odluke kako bismo se usprotivili ovakvom ponašanju koje krši sve temelje sigurnosnog poretka u Europi i svijetu. Sutra će biti izvanredna sjednica Vlade u 12 sati i pripremili smo paket mjera na kojima su brojni resori radili ovih dana. Danas sam razgovarao s našom veleposlanicom u Ukrajini Maricom Đanić. Prema informacijama kojima raspolaže, u Ukrajini je još negdje ispod 50 naših građana. Između 35 i 50. Dio koji su radili u misiji EU su u procesu evakuacije ili su mnogi već vraćeni u RH. Veleposlanica je još tamo i u kontaktu je sa svima njima te će im veleposlanstvo biti na usluzi.
- Mi smo u procesu donošenja odluke o prihvatu izbjeglica. Jučer i danas već je dio ukrajinskih građana stigao u Hrvatskoj. Temeljem našeg iskustva pomoći ćemo im, a proces će nadgledati Ministarstvo unutarnjih poslova. Pomoći ćemo da se prihvati određeni broj ukrajinskih izbjeglica u HR. Donijet ćemo i zaključak o osnivanju ekspertne zdravstvene skupine kako bismo i s te strane osigurali adekvatne pripreme. Ažurirat ćemo i odluku koja se odnosi na krizni tim vezan uz opskrbu plinom kako bismo bili spremni za sve eventualne izazove. U ovom trenutku nije ugrožena opskrba plinom za kućanstva. Vlada je donijela političku odluku da ćemo zabraniti letove za naš zračni promet ruskim avionskim kompanijama. Danas će biti politička rasprava o toj temi gdje će sudjelovati Grlić Radman. Donijet ćemo odgovarajuće odluke i na razini EU-a. Donijet ćemo odluku o provedbi restriktivnih mjera koje će se s obzirom na dinamičnu situaciju u Ukrajini baviti ovom temom na dnevnoj razini, kaže premijer, prenosi Jutarnji.hr.
- Donijet ćemo odluke i o potpori Ukrajini, o zaštitnoj i drugoj opremi. U tijeku je i rasprava koja se sad vodi, a ministar Marić je došao iz Francuske. Raspravljali su o isključivanju Rusije iz sustava SWIFT. Vode se rasprave na tu temu. Uvjeren sam da ćemo tijekom današnjeg dana postići konsenzus na razini EU-a.", rekao je Plenković.
Zašto nisu sve ruske banke isključene iz Swifta? Zašto se Rusima ostavlja ipak neki prostor za trgovinu?
- U ovom trenutku rasprave o modalitetima traju. S obzirom da se o tome vodi detaljna rasprava na razini stručnjaka koji će predložiti da Odbor stalnih predstavnika donese odluke o kojima postoji konsenzus. Razgovarali smo o tome i na sastanku Europskog vijeća. Vode se pregovori i u ovom trenutku traju rasprave. To su političke odluke. Budući da se još vode pregovori, ne mogu reći koliko će biti obuhvatne te odluke. Grlić Radman će izvijestiti javnost do kud smo stigli
- Mi smo potpisali s Ukrajinom bilateralnu deklaraciju o podršci. To sam rekao prije svih ovih posjeta Ukrajini. Mi smo tamo bili u prosincu s velikom delegacijom. Naša politika prema Ukrajini je uvijek bila politika dobrih, kvalitetnih, prijateljskih odnosa i poštivanje njezinih cjelovitosti. Iskustvo koje je RH imala u mirnoj integraciji je važno i boljeg modela od toga nije bilo. Političke poruke koje su rekle pojedine države, mi ih razumijemo, ali mi moramo prije svega mudro i konkretno donositi naše odluke i pomagati Ukrajini u tom kasnijem europskom procesu. Ne može doći do nekih grupnih odluka, to nije realno. To su političke odluke.
Hoće li Hrvatska slati oružje Ukrajini?
- Radimo i na tom segmentu. Ministarstvo obrane je pripremilo jedan prijedlog oko kojeg mislim da ćemo se usuglasiti tijekom večeri i sutra. O tome ćemo obavijestiti i predsjednika Republike. Znamo da će doći do kolektivne odluke EU-a. Mislim da će te odluke stupiti na snagu već sutra, a provedbene odluke ćemo donijeti na sjednici Vlade. Vlada će donijeti paket odluka sutra.
Putin je u pripravnost stavio i nuklearne snage?
- Mi smatramo da je ova eskalacija agresije na Ukrajinu neprihvatiljiva. Nije postojala niti jedna indicija da bi Ukrajina ugrožavala Rusiju, čak ni na području odmetnutih regija Donbasa. Nisu dali nikakav argument da se tu nešto prijetilo. Vidimo samo jednu hladnu i veliku agresiju na ukrajinski teritorij. Pratimo situaciju i konzultirat ćemo se s našim partnerima. Sve što ide prema daljnjoj agresiji, nije dobro
Hrvatski dobrovoljci u Ukrajini?
- Pratimo informacije iz medija. Svaki odlazak u Ukrajinu je akt pojedinaca i idu na vlastitu odgovornost.
Kakva je situacija s izbjeglicama?
- Znamo za one izbjeglice koje su ušle u Hrvatsku. Govorimo oko 65 ljudi. Vidimo i brojne ljude koje su ušli u Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku... To su podaci UNHCR-a, više od 380 tisuća ljudi. Ukrajina je ogromna zemlja. Imamo prognanike i izbjeglice. U tom smislu će taj broj još više rasti. Zato ćemo napraviti radnu skupinu koja će analizirati kako pomoći tim ljudima. Nitko od nas ne može pretpostaviti koliki će biti konačni broj izbjeglica. Važno je da radimo na prihvatnim centrima, a bit će još jedan i u Varaždinu. Svi su angažirani. Od Ministarstva unutarnjih poslova, od Ministarstva turizma dobili smo brifing da su objekti u HR prihvatili da im se pomogne. Velik dio njih dolazi iz hotelijerskog miljea. Svi žele pomoći i to je dobro.
Kako biste opisali diplomatske odnose Hrvatske i Rusije?
- Radikalno su promijenjeni i ne zahvaljujući našim potezima nego njihovim. Pokušaji razgovora od svih članica EU-a nisu prošli dobro. Očito se taj proces invazije nastavlja. Logično je da ta komunikacija ne može ići preko velikog broja država. Hrvatska je tu na pravoj strani povijesti i vrijednosti, na pravoj strani međunarodnog prava i humanosti. Važno je da takva vrlo jasna poruka prevlada i u hrvatskoj javnosti. Važno je razumjeti da nisu svi bili baš tako razgovijetni i jasni. Vidimo da smo mi cijelo vrijeme bili u pravu, a neki drugi u krivu. To je jednostavno tako, stvar treba vidjeti malo jasnije s više perspektive i s više iskustva. Ne vide to baš svi.
Hrvatska nije tako ovisna o ruskom plinu kao ostatak Europe. Postoji li volja EU čelnika da kažu da više neće kupovati njihov plin?
- Mislim da tu moramo osvijestiti postignuća naše vlade. 40 godina je u energetskom sektoru trajala rasprava treba li nam terminal na Krku. Naša je vlada bila ta koja je prva osigurala dio sredstava iz EU-a, a ostatak našim sredstvima. Zamislimo ovakvu situaciju danas, a da HR nije napravila te iskorake i da nema LNG terminal na Krku. Onda bismo u potpunosti bili ovisni o jednome. Razumijemo glasove onih koji su se snažno suprotstavljali investiciji i LNG terminalu, a naša je vlada omogućila da se ipak osigura dovoljno plina za potrebe hrvatskih kućanstava i ukupne potrebe hrvatskog gospodarstva. Stvara se jedna nova mreža, alternativna, i dobavnih pravaca i interkonekcija. Kad smo predstavili novi paket pomoći hrvatskom gospodarstvu, sjećate se da je 43% ruskog plina na razini EU-a. Alternativni pravci su Norveška, Alžir, Libija, Azerbajdžan, plin koji dolazi preko LNG terminala i vlastita produkcija. Moramo osigurati građanima grijanje i plin. Dok na razini EU-a ne bude sve funkcionalno, još jednom ponavljam, 24. veljače 2022. bio je tektonski poremećaj kakvog ćemo pamtiti desetljećima. Moramo voditi računa o interesima nas i naših građana.
Povlačenje diplomata iz Rusije?
- To su sve tehnike o kojima možemo govoriti. Naša je odluka u suglasju s veleposlanicom da ostane u Kijevu dok god može i dok god tamo ima hrvatskih građana. Da ima informacije iz prve ruke. Riječ je o jednoj od naših najiskusnijih diplomatkinja. Svi drugi su skoro otišli, ostala je samo ona. Što se tiče diplomatskih predstavništava u Moskvi, dobro je imati informacije i od tamo. Ako situacija toliko eskalira, možemo ići i prema tim potezima. Najvažnije je imati mogućnost dijaloga u politici. Želimo imati naše informacije a ne informacije iz druge ruke. Imamo široku diplomatsku mrežu u svijetu i ogromna je važnost toga da imate svoj izvor informacija. To je puno važnije.
O hrvatskom sudjelovanju u ukrajinskim vojnim obukama?
- Imamo suradnju, ali ne tog tipa. Mi smo i prije 2014. prihvaćali ukrajinske ranjenike i djecu. To ćemo činiti i dalje. Široka suradnja i solidarnost između naša dva naroda postoji već godinama. Mi smo bili u sličnoj situaciji prije samo 30 godina i sad moramo jasno, principijelno iznijeti svoje stavove i stati iza njih.