Yellowstone, američki nacionalni park, koji se, na tromeđi saveznih država Wyoming, Idaho i Montana, prostire na čak 8987 kvadratnih kilometara, najstariji je, a možda i i najpoznatiji nacionalni park na svijetu. Njegova je priroda zadivljujuća, no ono što se skriva ispod njegove površine još više izaziva uzbuđenje i – strah. Yellowstone, naime, „sjedi“ na vrhu supervulkana!
Nešto od aktivnosti tog supervulkana vidljivo je iz kipućih, uzburkanih para i vodenih mlazova koji šikljaju iz yellowstonskih gejzira.
No tu su i potresi. Ove godine, u samo jednom tjednu, od 12. do 19. lipnja, tlo Yellostonea zatreslo se čak 464 puta. Iako je uglavnom riječ o vrlo slabim potresima, čak i manjim od 1 magnitude, za neke je znanstvenike to zvono na uzbunu.
Što je supervulkan?
Supervulkani, kovanica koja datira iz novijeg vremena, zapravo su vulkani čije su erupcije proizvele lavu koja je prekrila više od 1000 kubičnih kilometara površine. U SAD-u ih ima tri, a ima ih i u Indoneziji, Novom Zelandu, Japanu, pa čak i u našem susjedstvu, u Italiji.
Yellowstone je dosad eruptirao tri puta u svojoj 1.2 milijuna godina staroj povijesti, ali čovjek nije doživio nijednu. Posljednja erupcija dogodila se prije 630.000 godina. Što onda neke znanstvenike navodi na tvrdnju da se sljedeća erupcija neće dogoditi za nekoliko tisuća godina kako se dosad vjerovalo, već za nekoliko desetaka godina?
Geološke analize sada pokazuju da magma može napuniti komore u vulkanu mnogo brže (prije se smatralo da za punjenje komora i eruptiranje treba barem tisuću godina) i da, ako do procesa dođe, Yellowstone može eksplodirati do 2030.
Razmjeri kataklizme
No, čak i da predvidimo točan datum iduće erupcije, sa sadašnjim znanjima i tehnologijom ne bismo mogli baš mnogo učiniti za spas našeg planeta. Kad bi se ljudi evakuirali sa svih ugroženih područja, što su gotovo cijele Sjedinjene Države, erupcija bi napravila doista veliku štetu. Supervulkan poput Yellowstonea ima snagu da u zrak „ispljune“ 1000 kubičnih kilometara pepela i kamenja.
Osim što bi prekrio tlo američkog kontinenta, stvorio bi oko zemlje omotač i zaklonio sunce, čime bi naš planet natjerao na vulkansku zimu i bitno spustio temperaturu. Otrovne pare koje bi se širile sadržavale bi sumporni dioksid, što bi izazvalo pojavu kiselih kiša. I sve to moglo bi trajati godinama...
Opasnost u susjedstvu...
Ako mislite da je Yellowstone ipak dovoljno daleko da se mi u Hrvatskoj ne moramo brinuti zbog njegove moguće erupcije, razlog za zabrinutost daje nam još jedan supervulkan, ovog puta u našem susjedstvu.
Riječ je o supervulkanu Campi Felgrei, u napuljskom zaljevu, koji Napulju (a zapravo i cijeloj Europi ) prijeti sa zapadne strane (dok Vezuv prijeti s istočne). Njegova bi erupcija mogla za čovječanstvo imati podjednako kobne posljedice kao i erupcija Yellowstonea. Zasad se možemo nadati da su sitni znakovi upozorenja koje nam odašilju Yellowstone, Campi Felgrei i ostali supervulkani ipak samo „lažna uzbuna“ i da će se stvarnom opasnošću baviti tek naši potomci, u sljedećem mileniju. No, nikad se ne zna...