Službena inflacija u Hrvatskoj možda iznosi 10.5, a u segmentu hrane 15.3 posto, no svi oni potrošači kojima se čini da su neke stvari danas dvostruko skuplje nego prije nekoliko godina - nisu u zabludi.
Dapače, cijene nekih proizvoda rasle su i preko 100 posto, a prema istraživanju GfK, u četvrtom kvartalu 2022. godine, na policama trgovina u Hrvatskoj bilo je moguće pronaći 64 artikla čija je cijena, u odnosu na 4. kvartal 2020. godine, udvostručena, piše Jutarnji list.
"24 od 64 artikli su trgovačkih marki, dok 40 artikala pripada brendovima", pokazala je njihova analiza na reprezentativnom uzorku od 1500 kućanstava, napravljena za potrebe Jutarnjeg lista.
Ona je pokrila sve trgovce i sve kanale prodaje, odnosno kupnje za potrebe kućanstva, izuzev kupnje za out-of-home potrebe te turističku potrošnju.
U kojim kategorijama proizvoda, dakle, su u razdoblju od dvije godine cijene dvostruko veće?
Na prvom su mjestu tjestenine - poskupjeli su proizvodi poput špageta, širokih rezanaca i fusilla domaćih i renomiranih stranih proizvođača, kao i brašna, i to onih koja su uspjela izbjeći ograničenja cijena (pakiranja preko kilograma i različitih tipova brašna).
Očekivano, među 64 proizvoda kojima je cijena rasla dvostruko, našla su se i jaja, uglavnom u pakiranju od 10 komada te A klase.
Dvostruko veće cijene danas u odnosu na 2020. godinu ima i maslac - pronašli smo na popisu tri tipa maslaca, od kojih je jedan robna marka, a dva su proizvodi domaćeg etabliranog brenda, dok potrošači danas po 100 posto višim cijenama plaćaju i priličan broj proizvoda od piletine.
Na popisu smo pronašli svašta - odreske cordon blue, pileće medaljone i pileći file, sve redom proizvode domaćeg proizvođača, i u manjim pakiranjima, od 200 grama.
Jedna malo manje očekivana kategorija jest ona koja se odnosi na slane grickalice - i tu su cijene pojedinih proizvoda rasle u nebo, a poskupjelo je sve, od krekera, preko slanih štapića do flipsa.
Dvostruko veće cijene moguće je naći i među brojnim pekarskim proizvodima, kao što su hambi peciva, kajzerice ili američki tost, a veći broj proizvoda zabilježen je i u kategoriji konzervirane hrane.
Tu su tako dospjeli proizvodi kao što je konzervirana rajčica, pojedine vrste kompota, tuna ili konzerve graha, i to kako domaćih, tako i stranih proizvođača.
Kad su u pitanju robne marke, u Intersparu dvostruko veće cijene danas imaju pojedini proizvodi u kategorijama pekarskih proizvoda te maslaci, dok je u Lidlu raspon nešto veći - tu smo pronašli pojedine marke sira, keksa, smrznutog voća, pa čak i konzervirane hrane za životinje.
Na popisu se našao i Kaufland - u njemu se danas znatno više izdvaja za pojedine čokolade, mliječne deserte ili kukuruzne pahuljice, dok je u Konzumu riječ o nekim artiklima konzerviranog voća i grickalica.
Tu je i NTL, s proizvodima kao što su slatkiši, konzervirano voće i toaletni papir.
Općenito, istraživanje je pokazalo da čak 37 posto popisa artikala s najvećim poskupljenjima čine proizvodi robnih marki, vrlo vjerojatno jer su, zbog nešto nižih cijena u startu, imali i nešto više prostora za poskupljenje, ali moguće je i da su poskupjeli na valu inflacije, u kojoj se potrošači uglavnom okreću od brendova.
Prema nedavnom istraživanju NielsenIQ i Međunarodnog udruženja privatnih marki, svaki treći artikl kupljen u Hrvatskoj pripada upravo nekoj od robnih marki u čijoj proizvodnji sudjeluju i domaći, ali i strani proizvođači, mahom iz Poljske ili Italije.
Podaci za Hrvatsku više-manje u skladu su s podacima o drastičnim poskupljenjima proizvoda u supermarketima diljem Velike Britanije, koje tamo, za razliku od Hrvatske, prati i redovno objavljuje njihova udruga za zaštitu potrošača Which.
Liste i tamo obuhvaćaju proizvode kao što su meso ili voće, a najveća poskupljenja također su detektirana među jeftinijim brendovima, odnosno robnim markama koje su, očito, bile manje imune na poskupljenja.