S jedne strane našle su se Hrvatske šume (HŠ), Ministarstvo poljoprivrede i Udruženje drvno-pređivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), a s druge Nikola Požgaj i njegova "Požgaj grupa", jedan od najvećih proizvođača proizvoda od drveta u Hrvatskoj.
Višegodišnje razilaženje imalo je svoj vrhunac koncem prosinca lani, kada se "Požgaj grupa" nije našla na popisu kupaca drvne mase Hrvatskih šuma za 2021. godinu. Uslijedila su međusobna optuživanja za nepodmirena dugovanja i višemilijunsku štetu. Do jučer ugledna grupacija našla se u priličnim problemima zbog nedostatka sirovine, da bi u proljeće najavila masovne otkaze svojim radnicima. Najava se i obistinila posljednjih mjeseci.
- Da, nažalost - reći će Nikola Požgaj.
- Od ožujka do kraja lipnja, zbog opstojnosti tvrtke i ukupne organizacije, morali smo povući takav potez, tako da smo raskinuli ugovore s 230 radnika do ovog trenutka. Sada smo na oko 340 zaposlenika. Prije ove situacije s Hrvatskim šumama imali smo šest tvornica u RH. Uz otpuštanja ljudi koja se odnose na primarnu preradu, preradu trupaca, zatvorili smo i dvije tvornice. To su tvornice drvenih kuća u Otočcu i namještaja u Donjem Miholjcu, tako da smo ostali na četiri pogona - kaže nam Požgaj.
Vi tvrdite da vam je onemogućeno da pod istim uvjetima kao drugi kupujete drvenu građu od Hrvatskih šuma. Pri tome se ne libite reći da vam nasuprot stoje dva kartela – jedan veliki i drugi mali. Kako su nastali ti karteli i kako funkcioniraju?
- Drvna industrija u RH je dominantno oslonjena na državnog monopolista, Hrvatskih šuma. Svaki ozbiljniji proizvođač mora imati odobrenu kvotu od njih jer to jamči sigurnost i budući razvoj. Ono što mi prigovaramo i zbog čega smo eliminirani s ovogodišnje liste kupaca je to što tvrdimo da kriteriji koji su propisani ne provode se, a zbog čega smo mi kao jedan od glavnih proizvođača godinama bili oštećeni u toj visini kvote.
Nama je u posljednje tri godine dodijeljeno 38 posto manje sirovine, koje je trebalo pripasti po istim tim kriterijima. Vidjevši da se ništa neće promijeniti u dogledno vrijeme, mi smo prema HŠ-u uputili odštetne zahtjeve, zapravo pokrenuli javnu kampanju u smislu da osvijestimo javnost da ovaj način na koji se radi, a to je mimo propisa i zakona, nije dobar za društvo u cjelini.
U taj kartel uz Hrvatske šume ubrajate i Ministarstvo poljoprivrede, kao i Udruženje drvnih proizvođača pri HGK.
- Da. HGK s Hrvatskim šumama ima potpisan dokument o kriterijima raspodjele drvne mase. Postoji od 2017. godine, a potpisan je po nalogu Ministarstva, koje je u tom trenutku izradilo i strategiju prerade drveta u RH. To su tri ključne institucije u raspodjeli drvne mase i osmislile su takav model koji, po nama, nije dobar za cijelo društvo. Što je još gore, i takav dokument se krši i ne primjenjuju se kriteriji. Po Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, definicija takve organizacije, zapravo interesne skupine, naziva se kartel. Agenciji smo u tom smislu uputili i prijavu.
Agencija je utvrdila da Povjerenstvo za raspodjelu drvne mase, a u kojem dominantnu ulogu ima vaša konkurencija, ne može odlučivati o nečemu što je u vlasništvu države. Takva odluka je, međutim, ostala pusto slovo na papiru.
- Tako je. To čak i nije bilo po našoj prijavi, već je društvo Spačva 2017. - 2018. godine prijavilo isti takav slučaj kakav mi imamo danas i već tada je Agencija bila stava da se Udruženje pri HGK mora izmaknuti iz cijelog procesa jer se događa upravo ovo što ste spomenuli, a to je da dio tržišnih konkurenata odlučuju o raspodjeli drvne mase, koja je zapravo vlasništvo države Hrvatske i Hrvatskih šuma su prema Zakonu o šumama jedini pravni entitet koji o tome treba odlučivati. Na tom tragu, a vidjevši da se ista praksa nastavlja, i mi smo uputili Agenciji našu prijavu nedavno. Očekujemo da se donese jasna odluka da se taj model mora suspendirati.
Povjerenstvo je za vas taj mini kartel. Tko u njemu ima glavnu ulogu, tko je ključna osoba?
- Vi zapravo imate Povjerenstvo koje je bilo osnovano između Hrvatskih šuma i HGK s ciljem da nadgleda model raspodjele drvne mase u smislu poštuju li se propisani kriteriji. Ono je trebalo biti nadzor, a Hrvatske šume provoditi raspodjelu, ali je Povjerenstvo uzelo ovlasti koje mu ne pripadaju.
To ispada čisti kartel jer članovi Povjerenstva, ali i mnogi drugi koji nisu njegovi članovi sudjeluju na tajnim sastancima s Hrvatskim šumama, gdje se donose odluke o raspodjeli po dogovornim kupcima ili se pripremaju zasebni kriteriji koji se javno ne objave, produžuju se rokovi za dostavu dokumentacije za kupce koji se uopće ne jave i slično. Mini kartel odlučuje o svemu, a da se njegove odluke nigdje javno ne objavljuju.
Tko je ključna osoba?
- To je Udruženje pri HGK, odnosno osobe koje ga vode. Predsjednik Udruge je i član Povjerenstva koje odlučuje o svemu.
Kakva je uloga Ivića Pašalića, koji se na sastancima Povjerenstva pojavljuje ispred jedne tvrtke?
- U to ne bih ulazio, jer te relacije i odnose ne poznajem. Meni svaki moj konkurent koji na takvim sastancima odlučuje o mom odnosu s Hrvatskim šumama ili bilo čijem drugom nije prihvatljiv. Je li to tvrtka gospodina Pašalića ili nekog drugog, meni je svejedno, ali nitko ne bi smio imati utjecaj i upliv u moj odnos s Hrvatskim šumama.
U ugovoru s njima ja imam dogovorenu poslovnu tajnu i podatke o mom natječajnom procesu Hrvatskih šuma ne bi smjele davati nikome bez moje dozvole. Evidentno je, međutim, da Hrvatske šume na tim sastancima daju na raspolaganje praktično svu dokumentaciju o svim svojim ugovornim kupcima.
Osim svog, navodite i slučaj jednoga stranog investitora, koji je kupio i uložio u tvrtke koje su bile pred propašću, ali je isto tako ostavljen bez sirovine koja mu je pripadala. S druge strane, govorite i o poduzećima koja su nagrađena ugovorima od 70 milijuna kuna i rastom kvota od čak 67 posto za svoje sudjelovanje u pravnim zavrzlamama i preuzimanje kontrole nad Povjerenstvom.
- Da. To je vrlo lako iščitati iz javnih dokumenata koje objavljuju Hrvatske šume, gdje se vidi raspodjela kvota sirovine po svim pravnim osobama i ugovornim kupcima. Kada malo povežete brojke, tu su vrlo jasne situacije. Onaj koji je bliži tom kartelu praktično je nagrađen, a onaj koji je dalje i ne podržava rad Hrvatskih šuma, HGK i tog kartela, taj je nažalost označen.
Na našem slučaju to je vrlo evidentno i dolazimo do pozicije da nas se želi uništiti. Mi smo Ministarstvu uputili dopis s nepravilnostima koje smo mi ustanovili na osnovi podataka Hrvatskih šuma. Radi se o ugovorima vrijednosti preko 200 milijuna kuna, dodijeljenih na ovaj ili onaj način mimo propisanih kriterija.
Između vas i Ministarstva je definitivno puklo koncem prošle godine. Oni odgovaraju da ste veliki dužnik i da zbog toga ne možete sudjelovati u podjeli biomase. Vi ste zbog pretrpljene štete podnijeli zahtjev za naknadu štete težak desetke milijuna kuna. Jeste li ikada s ministricom Marijom Vučković sjeli za isti stol?
- Dakle, naš odnos nije pukao, ali imamo jedno određeno naruzmijevanje jer sagledavamo problematiku s dvije različite pozicije. Mi ih dvije godine upozoravamo na ovakav odnos Hrvatskih šuma prema našoj kompaniji i da ćemo sukladno šteti koju trpimo morati pokrenuti odštetne zahtjeve. Kako dvije godine praktično nismo uspjeli dobiti sastanak, a kamo li nešto više od toga, mi smo podnijeli odštetne zahtjeve veće od 60 milijuna kuna. Predmet je sada na Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Komunikacija je postala aktivnija tek nakon otvaranja ove naše problematike ove godine, iako smo mi još 20. prosinca, saznavši za namjere Hrvatskih šuma, uputili dopis ministrici i upozorili da će nam se sagledati nesaglediva šteta u smislu otpuštanja zaposlenih i uplata u državni proračun. Tada smo također rekli da smo doznali kako je odluka naše konkurencije da nas se eliminira.
Naravno da ministrica na takav dopis nije ništa odgovorila i ništa nije poduzela. Kao posljedica svega došla je odluka o otpuštanju radnika i odštetni zahtjev prema Hrvatskim šumama.
Što je s vašim dugom prema državi?
- Mi u trenutku objave javnog poziva pa sve do posljednjeg dana njegove provedbe nismo imali dospjela dugovanja. Mi smo cijelu 2020. uredno povlačili kvotu iz ugovora za istu godinu i podmirivali svoje obveze. Dug je počeo nastajati nakon 28. siječnja ove godine, kada sam osobno predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma najavio da ćemo stopirati plaćanja.
Dva mjeseca smo trpili maltretiranja s njihove strane i jedina reakcija poduzetnika u tom procesu protiv državnog monopolista koji vam protuzakonito želi ugroziti poziciju i umanjiti vrijednost vaše imovine jest da prestanete plaćati obveze. Prethodno smo o tome obavijestili Hrvatske šume i ministricu.
Dug je znači nastao nakon provedbe javnog poziva, odnosno kada smo vidjeli da nećemo dobiti kvotu za ovu godinu. On je sada u fazi regulacije kroz predstečajnu nagodbu i iznosi 14,5 milijuna kuna.
Vi ste danas prisiljeni uvoziti sirovinu. Požalili ste se da to radite i po duplo većim cijenama. Koliko to ugrožava grupu i dovodi u pitanje njezin opstanak?
- Mi danas uvozimo 70 posto svojih potreba iz inozemstva, a 30 posto nabavljamo na domaćem tržištu. Cijene na tržištu u odnosu na cjenik Hrvatskih šuma su sto posto veće. Nama kao kompaniji naravno da je narušena pozicija jer se situacija koju nismo planirali dogodila preko noći.
Mi imamo odnos s Hrvatskim šumama trideset godina i sa svakom upravom do ove smo surađivali kvalitetno. Sada smo egzistencijalno ugroženi i situacija nam nije jednostavna. Pored Hrvatskih šuma kao državnog monopolista vi nemate alternativu za nabavu sirovine u kratkom roku na našem tržištu.
Morali smo se prvenstveno okrenuti inozemstvu. Radi se o znatno manjem obujmu nego prije, ali moramo se snaći. Imamo dobre proizvode, dobre kupce i cijena koju danas plaćamo može biti održiva na duži rok. Mi smo sve naše poslovne planove, međutim, radili na tome da ćemo imati ugovore s Hrvatskim šumama. Sve smo kriterije javnog poziva bili zadovoljili. Egzistencija je više ugrožena zbog tog udara u kratkom roku nego zbog cijene sirovine koju sada plaćamo.
Što se opstanka tiče?
- On nije doveden u pitanje, pa i samim time što smo preživjeli jedan takav udar koji bi preživjela rijetko koja kompanija. Kupci nas suportiraju u našem daljnjem razvoju, a ove će biti godina našeg preslagivanja. Nakon toga se nadamo novom ciklusu razvoja.
Od novog kupca iz Švicarske smo zaprimili dosad najveću pojedinačnu projektnu narudžbu troslojnih ploča. Radi se o isporuci pet, šest tisuća metara četvornih troslojnih hrastovih ploča koje će se koristiti kao zidne obloge u obnovi bazelskih ureda švicarskog farmaceutskog giganta, tvrtke Hoffman - La Roche.
Hoće li stati s otkazima?
- Za sada su stali. Broj koji smo predvidjeli smo zapravo i proveli. Ako će biti stvari održive kako su posložene i ako bude malo sreće, mislim da bi sve trebalo biti u redu. Na žalost, štetu koja nam je nanijeta platit će u budućnosti Hrvatske šume. A za štetu koju trpi proračun trebalo bi pitati odgovorne. Ona je već sada veća od 40 milijuna kuna.
Da ne govorim da je ukupni izvoz naše branše u četiri godine pao 10 posto, da je izvoz finalnog proizvoda – namještaja pao za preko 30 posto, dok dominantno raste izvoz rezane građe, sirovine.
Govorite o kartelima, korupciji, pogodovanju... Je li vas do sada kontaktirala iti jedna od institucija pravne države u RH?
- Ne, za sada nas nitko nije kontaktirao.