"Neke preporuke su neprovedive! Brojna su pitanja ostala bez odgovora, a nametnula su se i nova"

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs i zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin u ponedjeljak su predstavili upute za početak školske godine, a Fuchs je još jednom ponovio da škola u cijeloj Hrvatskoj bez dvojbe počinje 7. rujna.

Organizacija nastave, koja najviše zanima učenike, nastavnike i roditelje, provodit će se uz mjere pojačane higijene, pridržavanje fizičkog razmaka u učionicama i na školskim hodnicima te nemiješanje odgojno-obrazovnih skupina/razrednih odjela, a učenici od 5. do 8. razreda te oni u srednjim školama u određenim će situacijama morati nositi maske tijekom nastave.

- Osnovno je pravilo da u školu ne ide onaj koji ima simptome ili ima saznanja da je zaražen. Treba održavati razmak, treba odvajati druge i smanjiti kontakte. Ono što je važno jest da su upute pisane tako da svaka škola i vrtić iz njih napravi ono što može, ali uz prilagodbu svojim specifičnostima - rekla je Pavić Šimetin prilikom predstavljanja mjera
Mreža 'Nastavnici organizirano' u ponedjeljak je nakon predstavljanja mjera na njih reagirala te konstatirala da su neka pitanja o organizaciji nastave dobila odgovor, da su brojna ostala bez odgovora, ali i da su se nametnula neka nova pitanja. Također,  kažu da su očekivali više od pukog spuštanja na leđa ravnatelja i škola.

'Nastavnici organizirano', između ostaloga, traže rješenje problema potencijalnog miješanja učenika tijekom prijevoza u i iz škole, realizacije produženog boravka koji se, kako kažu, ne može organizirati online te traže da se definira broj učenika koji razred čini dovoljno velikim za podjelu u dvije skupine. Navode da se nije govorilo o preporukama za umjetničke škole, modelima rada učeničkih domova te novim načinima izvođenja dopunske i dodatne nastave.

Reakciju mreže 'Nastavnici organizirano' prenosimo u cijelosti:

Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je preporuke za održavanje nastave u školskoj godini 2020./2021.
Nakon konferencije za medije Ministarstva znanosti i obrazovanja, neka su pitanja o organizaciji nastave od 7. rujna dobila odgovor, no brojna su ostala bez njega. Iako nam je jasno da nemaju sve škole u Hrvatskoj iste uvjete i da se ne mogu propisati svima i isti postupci, ipak smo očekivali više od pukog spuštanja na leđa ravnatelja i škola. Uza sva postojeća neodgovorena pitanja, nametnula su se i neka nova.

Temeljna postavka Uputa je: nema miješanja skupina!

Krenimo po odgojno-obrazovnoj vertikali. Upute za predškolske ustanove su uglavnom ostale iste kao u svibnju i nije se mnogo toga promijenilo.

Za učenike razredne nastave u osnovnim školama predviđen je model balončića ili mjehurića, tj. već spomenuto nemiješanje razrednih odjela. Ako učenici imaju nastavu obveznog stranog jezika (a katkad i tzv. odgojnih predmeta poput glazbenog, najčešće u 4. razredima) ili vjeronauka, predmetni učitelj koji dolazi u razred nosit će masku. No, sve je uglavnom ostalo isto kao prije ljetnih praznika. Mjerenje temperature prije odlaska u školu i pojačana higijena posebno su istaknuti. Iako su proljetos veća odjeljenja bila razmještena u veće prostorije, to sada možda neće biti moguće zbog toga što će i učenici od 5. do 8. razreda nastavu pohađati u školi, a ne više na daljinu.

Nastava izbornih predmeta u mješovitim grupama, dakle, prvenstveno izbornog stranog jezika, povremeno informatike, će se prema ovim uputama izvoditi online kroz cijelu školsku godinu, čime se čini nemjerljiva šteta baš nastavi stranog jezika. Iako će se izborna nastava stranog jezika i informatike odvijati online, učenici će u brojnim sredinama diljem Hrvatske na kraju svakog nastavnog dana svi sjesti u isti autobus. Nije li se moglo i tu poštovati fizički razmak, na koncu, i nošenje maski, čime bismo izbjegli nepotreban bliski kontakt i smanjili ugrozu?

Kako će takve mješovite grupe, koje se s izbornim predmetom susreću prvi put u svom školovanju, profitirati od takve nastave? Prvašići s informatikom koju nam je u naslijeđe ostavila ministrica Divjak, ili pak četvrtaši s izbornim stranim jezikom, susrest će se, dakle, prvi put preko ekrana računala ili jednog od za tu svrhu namijenjenih tableta. Jedan određeni broj osnovnih škola u Republici Hrvatskoj daje na izbor učenje drugog stranog jezika već od 1. razreda. Kako se radi o mješovitim grupama, oni će ovim online rješenjem naučiti, što? Kad smo već kod rada online, zašto ne bismo Sat razrednika održavali online i tako u rasporedu dobili prostora za dezinfekciju i skraćivanje nastave?

Osim što se ne smiju miješati za vrijeme izborne nastave, neodgovorenim je ostalo pitanje što će biti s miješanjem skupina za vrijeme produženog boravka, koji se ni uz najbolju volju ne može organizirati online? Hoće li lokalne sredine osigurati dodatna sredstva za zapošljavanje učiteljica ili učitelja kako bi svaka skupina ostala zasebno? Ima li prostornih kapaciteta u svakoj školi za takvo rješenje? Ove upute dolaze nakon što su se već dobila odobrenja za formiranje odjela i skupina.

U predmetnoj je nastavi neobjašnjeno ostalo sljedeće: koji broj učenika razred čini dovoljno velikim za podjelu na dvije skupine?

Što znači da će dio nastave pohađati online? Kako ta online nastava ili rad na daljinu trebaju izgledati? Podrazumijeva li se pod time samostalan rad učenika kod kuće na zadacima koji su se zadali na satu u učionici? Misli li se na snimanje nastave u učionici i videokonferencijsko praćenje nastave od kuće? Tko bi, pak, financirao opremanje škola na brzinu da bi se satovi snimali te je upitna i podrška jer tako velike datoteke nijedan sustav, koji sada imamo na raspolaganju, ne može podnijeti?
Podrazumijeva li se da isti učitelj prijepodne radi na nastavi u učionici, a poslijepodne iste sadržaje reprizno obrađuje online? Ministar Fuchs je napomenuo da slijede temeljitije upute s razrađenim situacijama pa se nadamo da će tada biti jasnije. Što točnije znači 2+3 ili 3+2 i može li se to primijeniti na mješovite grupe?

Što je s prijevoznicima i mjerama u školskom prijevozu? Javna je tajna da se u brojnim školskim autobusima vozi više djece no što ima sjedećih mjesta. Ne treba imati iluzija da će se tu stvari iole promijeniti. Osim toga, dodatne vožnje koštaju određenu svotu novca. Je li to predviđeno proračunom MZO? Možda i jest, budući da se kroz ožujak, travanj, svibanj i lipanj na troškovima prijevoza sigurno uštedjelo. Djeca će u školama biti odvojena, ali će u nju dolaziti i iz nje odlaziti svi zajedno autobusom. Pitanje prijevoza pod upitnik stavlja i ideju o različitim počecima nastave za određene razrede. Kako uskladiti raspored nastavniku koji ima prvi sat u 8. razredu koji počinje u npr. 8.30, a drugi u 5. razredu koji je počeo u 8 sati? Isto tako, nerazumljiva je izrečena preporuka da se u sredstvima javnog prijevoza djeca voze s članovima samo one obrazovne skupine kojoj pripadaju u školi.

U mnogim školama nema organiziranog prijevoza, već učenici dolaze u škole javnim prijevozom. Tada nema smisla davati upute o odvajanju, već samo naglasiti potrebu nošenja maski koje su ionako obvezne u sredstvima javnog prijevoza.

Ni riječju nisu spomenute umjetničke škole (glazbene i plesne, primjerice). Učenički domovi također su negdje zaboravljeni.
Odgojno-obrazovne ustanove koje pohađaju učenici s posebnim potrebama sigurno trebaju detaljno razrađene mjere koje uvažavaju sve specifičnosti, budući da je riječ o osobito osjetljivoj populaciji.

O dopunskoj i dodatnoj nastavi, kao i o izvannastavnim aktivnostima nije bilo riječi, pa ćemo laički protumačiti da, budući da se radi o mješovitim skupinama, pretpostavlja online rad, potpuno u suprotnosti s odgojno-obrazovnim smjernicama nastave usmjerene k učeniku, što je specifično za ovaj oblik nastave.

Početak i završetak nastave za učenike u različitim terminima te korištenje odmora u razmacima od petnaest minuta je vrlo zahtjevna preporuka i nije uopće provediva u praksi. Nemoguće je učiteljima temeljem ovakve preporuke uopće složiti raspored, a da im se neki sati ne preklapaju.

Ostalo je nejasno tko ide u samoizolaciju nakon potvrde zaraze učenika/učitelja. Naime, spominjalo se “svi s kojima se došlo u kontakt, pa i na odmoru”. Kako se u tom slučaju organizira nastava, preuzima li učitelj u samoizolaciji obveze online nastave i je li to regulirano Zakonom o radu u smislu sklapanja novog ugovora o radu na daljinu. Ako održava online nastavu, a učenici su u školi, kako je to provedivo u praksi?

Nastavno na izjavu da u školu neće samo visokorizični učitelji i učenici s težim dijagnozama, postavlja se pitanje koji je status npr. takvoga učitelja, naime, omogućuje li se njemu/njoj rad na daljinu ili će uživati blagodati umanjene plaće. Za takve učenike spomenut je oblik nastave “nastava u kući”, oblik kojem prethodi višemjesečna birokratska i stručna procedura - takav učenik/učenica naime neće krenuti na nastavu magičnog 7. rujna.

Skraćivanje trajanja nastavnog sata dosad se spominjalo samo u kontekstu škola na području Grada Zagreba, s obzirom na specifičnu situaciju uslijed potresa. Naime, mnoge škole su zbog teških oštećenja neupotrebljive, pa njihovi učenici nastavu trebaju pohađati u drugim školama. Sati će zato biti kraći kako bi pauza između smjena bila dulja i dovoljna za dezinfekciju prostora. No, ima mnogo škola i u ostatku Hrvatske koje rade u dvije smjene, neke nažalost i u tri. U osnovne škole možda i dolaze učenici iz istog naselja koji su i inače u kontaktu, no u srednje škole dolaze iz različitih dijelova grada ili pak i iz drugih mjesta u okolici.

Rečeno je da učenici razredne nastave pod odmorom ne izlaze iz učionice te ih budnim okom pazi njihova učiteljica koja nadnaravnim moćima uspijeva izbjeći odlazak na toalet nekoliko sati. Ipak, učenici koji su u 2., 3. Ili 4. razredu već su iskusili rad u ovakvim epidemiološkim uvjetima i možemo reći da su donekle savladali “novo normalno”, ali pitanje je koliko će se pridržavati uputa učenici u buntovnoj fazi i tko će spriječiti njihovo miješanje? Kako sankcionirati učenike koji će na hodniku odbiti nositi masku? Kako evidentirati izostanak učenika ili sankcionirati neprimjereno ponašanje u online nastavi?

Srećom, upute o pranju maski smo dobili pa skoro u detalje, a s obzirom koliko smo slabo razumjeli govornike pod njima, jasno je da će učenici imati nemale poteškoće pratiti učitelje koji prema preporukama moraju nositi iste, s posebnim osvrtom na, primjerice, nastavu stranog jezika. Je li rješenje vizir? Pregrada?

Nije jasno ni tko će financirati maske za učitelje. Škole najčešće nemaju dovoljno vlastitih sredstava, a od osnivača je teško dobiti nešto izvan predviđenog financijskog plana i to svi vrlo dobro znamo. Najčešće se rješenje nađe na način da osnivač odobri kupnju nauštrb nečeg drugog, što nikako ne bi smio biti slučaj. Nije dovoljno reći “naći će se, treba razgovarati s osnivačima”, 7. rujna je jako blizu, a učitelji i dotad dolaze na posao.
Ima jedna nadasve korisna knjižica “Tisuću zašto, tisuću zato”. Međutim, u ovom slučaju takav odgovor je očito neupotrebljiv.

Sva ova pitanja trebaju svoje odgovore prije 7. rujna.