Reuters
Najpoznatiji talijanski mafijaš, bivši šef sicilijanske mafije Salvatore Toto Riina, umro je u zatvorskoj bolnici u Italiji, objavila je novinska agencija ANSA.
Riina, koji je dobio 26 doživotnih kazni za niz ubojstava (smatra se da ih je naručio oko 150) , umro je u 3,37 sata u Parmi gdje je bio zatvoren godinama, prenosi ANSA, a piše BBC.
Baš u četvrtak napunio je 87 godina, a prema medijskim izvješćima u zadnja 24 sata upao je u komu nakon dvije operacije.
Uzrok smrti nije objavljen, no Riina je patio od raka bubrega i srčanih tegoba. Sud je u srpnju odbio zahtjev za puštanje na slobodu iz zdravstvenih razloga.
Rođen 1930. u Corleone (istom onom selu koje je na velikom platnu ovjekovječeno u Coppolinom "Kumu"), Riina se mafiji pridružio kad mu je bilo 19, rapidno se počeo uspinjati u organizaciji 1970-ih godina, a početkom 80-ih godina prošlog stoljeća naslijedio je Luciana Leggia kao šef frakcije Corleone u Cosa Nostri. Uskoro se neviđenom kampanjom nasilja popeo do titule "Il Capo dei capi", to jest "šefa svih šefova" Cosa Nostre. Zbog svoje okrutnosti zaradio je nadimak "Zvijer".
Usprkos dotadašnjem nepisanom kodeksu mafije, naređivao je ubojstva žene, djece i pripadnika državnog tužiteljstva, sudstva i drugih organa vlasti. Za izvršenja je bio zadužen njegov omiljeni ubojica Giovanni Brusca za kojeg se smatra da je likvidirao između 100 i 200 osoba.
Od Riine naručena ubojstva političara Salvatorea Lime, državnog tužitelja Giovannija Falconea (ubijen je zajedno sa suprugom i tri policajaca nakon što je detonirano oko 400 kila eksploziva u odvodnom tunelu ispod autoceste pokraj Palerma kojom je prolazilo vozilo s Falconeom i njegovom ženom) i suca Paula Borsellina potaknula su veliku državnu akciju protiv Cosa Nostre u sklopu koje je 15. siječnja 1993. uhićen i sam Riina.
Nakon njegova uhićenja Cosa Nostra je za osvetu provela bombaške napade u Rimu, Milanu i Firenci, u kojima je poginulo 10 ljudi. No, to nije zaustavilo njihovo slabljenje, što su iskoristile druge mafijaške organizacije poput napuljske Camorre i još više kalabreške 'Ndranghete.
Inače, kaznu doživotnog zatvora zbog četiri ubojstva služi i njegov najstariji sin Giovanni.
Reuters
Privođenje mafijaškog bjegunca Giovanija Brusce, optuženog za organiziranje ubojstva Giovannija Falconea
Ubojstva Falconea bila je prekretnica
Ubojstvo najpoznatijeg talijanskog borca protiv mafije Giovannija Falconea potreslo je Italiju prije 25 godina i natjeralo državu da konačno krene u ozbiljnu borbu protiv mafije.
Brutalno ubojstvo Falconea, koji je 23. svibnja 1992. tijekom vožnje automobilom na autocesti A29 na Siciliji raznesen sa 400 kilograma eksploziva zajedno sa suprugom i trojicom policajaca, šokiralo je naciju. Dva mjeseca poslije u drugoj eksploziji ubijen je i njegov najpoznatiji kolega Paolo Borsellino. Iza napada je stajala Cosa Nostra.
"Većina ljudi se točno sjeća gdje su bili kad su čuli vijest o Falconeovoj smrti, a nekoliko je javnih ličnosti nakon toga objavilo kako ih je stid što su Talijani", napisao je povjesničar John Dickie u knjizi "Cosa Nostra – povijest sicilijanske mafije".
Francesco La Licata, novinar i autor koji često piše o mafiji, tvrdi da su ubojstva Falconea i Borsellinija za Italiju bila traumatična jednako kao što je teroristički napad na njujorške tornjeve blizance 2001. bio traumatičan za Ameriku.
'Naš 11. rujna'
"To je bio naš 11. rujna", rekao je La Licata za državnu televiziju RAI.
Atentati su izazvali golemi gnjev javnosti što je vlasti natjeralo da napokon krenu u ozbiljniju borbu protiv organiziranog kriminala. Naručitelj ubojstva, mafijaški "šef šefova" Toto Riina uhićen je iduće godine i osuđen na 26 doživotnih kazni zatvora.
Dvadeset i pet godina poslije Falconeove smrti čini se da je Cosa Nostra znatno oslabjela i većina njezinih vođa je u zatvoru. Osnažile su druge kriminalne skupine poput kalabreške 'Ndranghete koja se proširila sve do Kanade i Australije i danas je najjača mafijaška organizacija.
"Atmosfera u Reggio Calabriji (najvećem kalabreškom gradu) danas je slična onoj u Palermu prije tridesetak godina. 'Ndrangheta je duboko ukorijenjena u ekonomsko, društevno i političko tkivo Kalabrije", naglasio je glavni tužitelj za mafiju i terorizam Franco Roberti.
"U posljednjih 25 godina smo zahvaljujući žrtvi Falconea i Borsellina napredovali iznimnim koracima, ali poraz mafije dogodit će tek kada Rim, ili čak Europa, počnu djelovati", naglasio je za RAI glavni tužitelj za mafiju i terorizam Franco Roberti.
Falcone je osamdesetih vodio takozvani Maxiprocesso u kojem su po prvi put osuđene na stotine mafijaša. Proces se odvijao u posebno izgrađenom podzemnom bunkeru u zatvoru u Palermu.
"Do kasnih sedamdesetih i početka osamdesetih ljudi su govorili, čak i u institucijama, da mafija ne postoji, da je to izmišljotina medija", istaknuo je za RAI Leonardo Guarnotta, umirovljeni sudac iz Palerma.
Falcone je uveo novi pristup u istragama, shvatio je da Cosa Nostra nije nakupina običnih kriminalaca nego odlično organizirana struktura, slijedio je tragove novca, koristio se svjedočenjima odbjeglih mafijaša i suradnjom sa stranim sigurnosnim agencijama, čime je stvorio temelje za stvaranje državne institucije za borbu protiv mafije koja nalikuje američkom FBI-ju.
Italija tvrdi da danas ima najstrože zakone protiv mafije koji uključuju mogućnost zapljene mafijaške imovine, programe zaštite za prebjege, te zatvore iz kojih mafijaški šefovi ne mogu komunicirati sa svojim podređenima.
Može li se mafija pobijediti?
No mnogi talijanski službenici upozoravaju da izostanak takvih zakona u drugim državama Europe i svijeta pomaže talijanskim kriminalnim skupinama da u njima pronađu dom, a lokalne vlasti ne shvaćaju koliko je mafija infiltrirana u njihovo okruženje.
Njemačka je to shvatila 2007. kad je šestero muškaraca ustrijeljeno ispred pizzerije u Duisburgu u osvetničkom ubojstvu 'Ndranghete. Savezni ured krimpolicije BKA tu je organizaciju iz Kalabrije 2015. proglasio dominantnom kriminalnom skupinom u Njemačkoj.
Europski parlament u listopadu je donio rezoluciju kojom zahtijeva da vlade država članica slijede talijanski prmijer u kriminalizaciji mafijaških udruženja, što tužiteljima omogućava da podnose tužbe protiv osumnjičenih iako nisu uhvaćeni u kaznenom dijelu.
Italija poziva i na uspostavljanje institucije javnog tužitelja na razini EU-a, što bi se prema očekivanjima moglo ostvariti do kraja ove godine. ured će dobiti ovlasti istraživanje prekograničnog kriminala, kao i financijskog kriminala protiv EU-a.
Tužitelj Roberti čak smatra da bi Italija trebala legalizirati kanabis kako bi izbila taj lukrativni posao iz ruku mafije i koncentrirati svoje sigurnosne snage na druge kriminalne aktivnosti. Izgledi da će se to realizirati još nisu na vidiku, a Italija i dalje ima posla na domaćem terenu, pogotovo u borbi protiv sve jače 'Ndranghete.
Može li stoga mafija ikad nestati? U jednoj od svojih najpoznatijih izjava iz 1991., Falcone je rekao da ona "uopće nije nepobjediva".
"To je ljudski fenomen i kao i svi ljudski fenomeni, ima svoj početak i svoj kraj".
No podaci pokazuju da se taj trenutak još ne bliži. Anketa iz travnja koju je diljem Italije proveo Centro Studi Pio Latorre pokazala je da 47 posto talijanskih srednjoškolaca smatra mafiju jačom od države, a manje od 30 posto misli da će ona u nekom trenutku biti poražena.
Roberti kaže kako je problem i pretjerano romantiziranje mafije u filmovima i na televiziji. "Mladima se prikazuje glamurozan život mafijaša i to ih može privući kriminalu".
"Uostalom, mafijaški kod časti nikada nije postojao. Tvrdnja da mafijaši nikada neće povrijediti žene i djecu potpuno je neistinita", naglasio je. (Hina)
