Med, ekohrana i maslinovo ulje najčešće se krivotvore i tako patvoreni prodaju kao originalni proizvodi s domaćih OPG-ova.
Hrvatske tržnice i police trgovačkih centara pune su meda najčešće sumnjivog podrijetla i naravno lošije kvalitete. Na teglici meda piše da je dalmatinski, od lavande ili kadulje, a zapravo je riječ o patvorini u kojoj uopće nema kadulje ili se nalazi kadulja u tragovima. I ništa nije protuzakonito jer je u Hrvatskoj dopušteno miješanje meda pa se tako uvezeni med iz Argentine ili Kine pomiješa s dalmatinskim medom i prodaje kao med proizveden u Europskoj uniji.
Na ove probleme više je puta upozoravala eurozastupnica Biljana Borzan koja je najavila da će krenuti novi sustav označavanja meda pa će ovakvim patvorinama koje se nude potrošačima doći kraj.
Dosadašnja pravila omogućuju miješanje meda proizvedenog u EU-u i meda iz trećih zemalja bez navođenja omjera ili zemlje podrijetla. U praksi to znači da proizvod koji ima 1 posto europskog i 99 posto kineskog meda može biti označen kao “mješavina EU i ne-EU meda”.
Međutim strategijom “Od polja do stola” za koju su se borile eurozastupnice Biljana Borzan i Ruža Tomašić prihvaćen je novi sustav označavanja meda, pa će na pakiranju pisati otkuda dolazi med, odnosno gdje su ga pčele proizvele, što do sada nije bio slučaj te se često uvozio patvoreni med.
Borzan također upozorava kako se izmjene EU direktive o medu trebaju iskoristiti da se dopune pravila o inspekcijskom nadzoru i analizama, jer prevaranti koriste sve sofisticiranije metode patvorenja meda i uspješno nalaze načine da zaobiđu kontrole.
– Novom direktivom treba zabraniti takozvani ultrafiltrirani med, u kojem praktički nema peludi. Trebalo bi obuhvatiti i proizvode tretirane na visokim temperaturama iznad 40 stupnjeva te kineski med koji se ubrzano proizvodi umjetnim isparavanjem, jer se time uništava okus i blagotvorna svojstva meda.
Ugroženi domaći pčelari
Nadalje, EU se pri Međunarodnoj organizaciji za standardizaciju (ISO) mora suprotstaviti lobiranju Kine da se olabavi definicija pojma “med”, jer bi se time otvorio put još većem uvozu proizvoda loše kvalitete. To će biti moji prioriteti tijekom rada na novoj direktivi – najavila je Borzan.
Nedavno objavljeni rezultati o inspekcijskom nadzoru u Hrvatskoj su pokazali kako je med među proizvodima koji se najviše patvore, odnosno kojima se zavarava potrošače.
Gotovo polovica meda na europskom tržištu se uvozi iz Kine, a istraživanja su pokazala da je 20 posto uvoznog meda krivotvoreno te sadrži ilegalne dodatke, poput šećernog sirupa, koji služe za povećanje količine.
Osnova za proizvodnju patvorenog meda je šećerna melasa koja se dobiva u postupku prerade šećerne repe. Takva melasa se stavlja u košnice kao hrana za pčele da bi se kasnije vadila kao med s kojim pčela nema nikakve veze. Med se zatim miješa u određenom postotku s pravim medom i dobiva se jeftin proizvod koji zapravo i nije med, već šećerna melasa.
Proizvodnja ovakvih patvorina je dovedena do savršenstva jer se dodaju i umjetni mirisi raznih biljaka, kadulje, lavande, vrijeska, bagrema pa u konačnici sve izgleda kao jako dobra kopija.
Osim što su potrošači prevareni, jer kupuju i plaćaju nešto što ne vrijedi ili vrijedi puno manje od istaknute cijene na policama trgovačkih centara, ugroženi su i domaći pčelari koji se ne mogu nositi s nelojalnom konkurencijom koja uvozi patvoreni med.