Infektolozi upozoravaju da bi se zbog klimatskih promjena europske zemlje mogle suočiti s povećanim rizikom od pojava bolesti koje šire krpelji i komarci. Morbiditet uzrokovan krpeljnim bolestima jedan je od najviših u Europi, a najopasnije bolesti su lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis, od kojih se moguće učinkovito zaštititi cijepljenjem.
"Sredozemna Europa sada je djelomično i tropska regija, gdje se tigrasti komarac već udomaćio", rekao je Giovanni Rezza, ravnatelj Odjela za zarazne bolesti pri Institutu za javno zdravlje u Rimu, koji je zajedno s prof. Janom Semenzom iz Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) autor izvješća o mogućem širenju takvih bolesti kontinentom.
"Agencije za javno zdravlje moraju unaprijediti nadzor, primjerice preko sustava ranog upozoravanja, i povećati svjesnost potencijalnih rizika među zdravstvenim radnicima i u općoj populaciji", kaže Semenza.
Ranije je širenje groznice bilo ograničeno na tropska i suptropska područja jer su niske temperature ubijale larve i jajašca komaraca. No, klimatske promjene nisu jedini faktor povećanog rizika širenja transmisivnih zaraznih bolesti Europom, jer tome također pridonose globalizacija i urbanizacija, upozoravaju znanstvenici.
U dijelovima sjeverne Europe u porastu su encefalitis i lajmska borelioza, bolesti koje šire zaraženi krpelji, pa bi toplije zime i rana vruća ljeta mogli u budućnosti pogodovati porastu broja krpelja, a prema najnovijoj statistici godišnje se u Europskoj uniji registrira 65.000 slučajeva lajmske borelioze.
Godinama se smatralo da na području Dalmacije nema krpelja koji prenose ove teške bolesti, no čini se da najnovija istraživanja ruše taj mit.
U kojim područjima u Hrvatskoj su najprisutniji krpelji koji prenose ozbiljne bolesti, otkrio nam je dr. sc. Relja Beck, voditelj Laboratorija za parazitologiju na Veterinarskom institutu u Zagrebu, koji je nedavno objavio rezultate svojega četverogodišnjeg istraživanja o proširenosti ovih malih krvopija.
- Danas je poznato gotovo 907 vrsta krpelja i svaka vrsta posjeduje različit vektorski potencijal, odnosno svaka vrsta prenosi određene patogene.
Tako npr. najznačajnija i najproširenija vrsta Ixodes ricinus prenosi bakteriju Borrelia burgdoreferi Sensu latu, uzročnika borelioze (Lajmska bolest) i virus krpeljnog encefalitisa.
Jedan od najznačajnijih prisutan u cijeloj Dalmaciji
Isti krpelj može prenijeti i uzročnike drugih bolesti, a nedavno je dokazno da može prenijeti i uzročnika bolesti mačjeg ogreba, također prisutnu u Republici Hrvatskoj. Zanimljivo da je jedan od najznačajnih krpelja Hyalomma marginatum prisutan u cijeloj Dalmaciji, kao i skupina Rhipicpehalus sanguineus sensu lato.
Ovaj prvi je prijenosnik krimsko-kongonaske hemoragične vrućice (epidemije su bile na Kosovu), dok R. sanguineus prenosi uzročnike mediteranske pjegave groznice. Krpeljima prenosive rikecioze uzrokovane su intracelularnim bakterijama, koje pripadaju skupini uzročnika pjegave groznice (SFG) ili tifus groznice (TG).
Svaka vrsta krpelja ima svoju geografsku proširenost, tako su I. ricnus i R. sanguineus dokazani u svim dijelovima Hrvatske, dok je H. marginatum samo u priobalju.
Dr. Relja Beck otkrio nam je kako se najbolje možemo zaštititi i tko bi se sve trebao cijepiti...
- Za sada postoji vrlo učinkovito cjepivo protiv virusa krpeljnog encefalitisa. Do sada nisu potvrđeni slučajevi u Dalmaciji, bez obzira na to što je dokazan vektor Ixodes ricinus.
Repelenti nisu uvijek djelotvorni
Današnja istraživanja su usmjerena na razvoj vakcina protiv samih krpelja, odnosno slinskih žlijezda preko kojih se uzročnici prenose. U pravilu, mogu se koristiti repelenti koji odbijaju krpelje, no nisu uvijek djelotvorni.
Krpelji se lakše vide na svijetloj podlozi, koja olakšava njihovo pronalaženje. Potrebno je naglasiti da vrste poput R. sanguineus ne trebaju šikaru, makiju... već ciklus mogu završiti i u štenarama, kamenim zidovima, dakle bez prirodnog okruženja.
Nikako se ne smije premazivati krpelje uljima, lakovima, već samo lagano izvaditi pincetom, i nije bitno na koju stranu se okreću prilikom vađenja. Mazanje krpelja dovodi do uginuća prilikom kojeg se sadržaj crijeva može "ubaciti" u žrtvu. Dakle, samo mehaničko uklanjanje bez dodanih pomasti.
Kod europskih infektologa raste bojazan da će se na Starom kontinentu u budućnosti još povećavati rizik od obolijevanja od krpeljnih bolesti zbog klimatskih promjena.
Dječak se žalio na zujanje u ušima, doktori se šokirali što su našli u bubnjiću: 9-godišnjak je 'pokupio' sićušnu opasnost koja vreba i Hrvatskom, pripazite u ove toplije dane
- Više čimbenika utječe na aktivnost krpelja, njihovu proširenost, a ne samo klimatske promjene. Ixodes ricinus je dokazan na većim nadmorskim visinama, krpelj Dermacentor reticulatus je aktivan tijekom cijele godine. Krpelji lisica su najaktivniji u zimskom periodu, a R. sanguineus ubada ljude učestalije za viših temperatura, dakle ljeti.
Povećani broj kućnih ljubimaca
Povećanje populacija domaćih životinja i kućnih ljubimaca te zaštita divljih životinja su također bitni čimbenici koji pospješuju brojnost krpelja. Odlazak ljudi u prirodu predstavlja odlazak u "svijet" krpelja, dakle može se očekivati više novih slučajeva.
Klimatske promjene ubrzavaju razvoj krpelja i širenje "južnih" vrsta sjevernije i samim time se može očekivati više slučajeva. U Hrvatskoj smo dokazali i anaplazmu Anaplasma platys, uzročnika tropske cikličke trombocitopenije pasa u svim područjima, zatim "tropske" uzročnike u goveda, poput vrsta Anaplasma marginale, Anaplasma bovis i Theileria orientalis, što nam je jasan pokazatelj da živimo u "tropima".
Migracije ljudi i životinja koje ne pokazuju znakove bolesti (asimptomatski nositelji) i kompetentni vektori mogu dodatno pospješiti unos novih vrsta patogena. Treba naglasiti da za sada u Europi ne postoji prijenos vektorskih bolesti, uključujući i one prenosive krpeljima s čovjeka na čovjeka, već su to isključivo zoonoze, odnosno uzročnici koji se prenose sa životinja na ljude. Krpeljima prenosivi uzročnici se savršeno uklapaju u današnji koncept "jednog zdravlja" (One Health).
Otoci i okolica Dubrovnika
Možete li otkriti neke podatke iz vašeg istraživanja koji se odnose na Dalmaciju, budući da postoji mit o tome da u Dalmaciji zapravo nema opasnih krpelja?
- Dalmacija je izvrstan poligon za istraživanje krpelja. U istraživanjima smo nakon morfološke determinacije dokazali proširenost šest vrsta krpelja na različitim lokacijama - na otocima, na Pelješcu, i u okolici Dubrovnika. Nakon genskih analiza dokazali smo da prema našim istraživanjima ne postoji iskonski R. sanguineus već srodna linija.
Danas se smatra da R. sanguineus predstavlja složenu vrstu/grupu krpelja, stoga se u novijoj literaturi naziva R. sanguineus sensu lato i uključuje gotovo 17 srodnih, odnosno sličnih vrsta, a samim time posjeduje različit vektorski potencijal. Nalaz krpelja H. marginatum u gotovo svim istraživanim područjima je značajan jer je prijenosnik krimsko-kongoanske hemoragijske vrućice, koja je endemijska na području Kosova.
Njegova proširenost jasno ukazuje na potencijalnu opasnost u širenju bolesti i infekciji ljudi u Republici Hrvatskoj. Prisutnost vrste Ixodes ricinus, vektora uzročnika borelioze (Lajmska bolest), i krpeljnog encafalitisa jasno ukazuje da ove dvije bolesti mogu biti prisutne i u Dalmaciji.
Preventivne mjere
1. Odjenite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
2. Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
3. Primijenite repelente (sredstva koja odbijaju krpelje) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću. (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite upute o proizvodu!).
4. Pregledajte se nakon povratka iz prirode imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i nekoliko sati) “šeta”, tražeći pogodno mjesto za ugriz.
Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela).
Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuha, područje iza koljena, pupak…).
Kod djece će se često naći na glavi – to je zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše pokupi krpelja glavom, odnosno gornjim dijelom tijela.
5. Otuširajte se nakon povratka iz prirode.
6. Ako uočite krpelja, treba ga što prije ukloniti s kože.
Porast oboljelih
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prošle godine su bile 24 prijave oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa i 822 prijave oboljelih od lajmske borelioze, pri čemu se posljednjih deset godina bilježi stalan porast broja oboljelih.