Mladima je, čini se, prekipjelo. Poštovali su pravila tijekom prošlogodišnjeg "lockdowna". Prebacili se na online nastavu. Pa se onda, kada su mjere uoči ljeta popustile, vratili u školske lupe i sveučilišne aule. Strpljivo su tijekom jeseni slijedili mjere koje su za njih odredile prosvjete vlasti.
Povukli su se u domove nakon što su u prosincu srednje škole i fakulteti ponovno prešli na online nastavu. Nisu se javno bunili ni kada su zatvoreni kafići. Dokinuti koncerti. Zabranjen rad teretanama. No sad im je izgleda "pukao film".
– Ako se mjera ne drže oni koji su ih donijeli, zašto bismo ih se pridržavali mi – bila je jedna od češćih poruka s velikog studentskog tuluma koji se ovoga vikenda održao na Jarunu. Tisuće mladih slilo se na zagrebačko jezero iz svih dijelova grada. Odlučni da im pandemija koronavirusa koja je uzdrmala svijet ne otme baš cijelu mladost. Tim prije što je u nizu primjera politička elita pokazala da ima dvostruka mjerila. Jedna za pripadnike vrhuške, druga za sve ostale građane.
– Mladi su jako osjetljivi na nepravdu, kao i na nelogičnosti u primjeni epidemioloških mjera i zato reagiraju. Mladi su uvijek pokretačka snaga. Oni u sebi imaju snagu da guraju naprijed i ukazuju na stvari koje u društvu ne valjaju – kaže nam poznata splitska psihologinja Žana Pavlović. Epidemija, podsjeća ona, traje već dosta dugo, a to na svima, posebno na mladima, ostavlja trag.
– Mladima to posebno teško pada. Oni imaju potrebu za druženjem i zabavom, a njima se život sveo na život preko Zooma i interneta. To očito nije dovoljno...
Kako će svoje potrebe za druženje zadovoljiti preko "hladnoga" ekrana? Kako će se zaljubiti u ikonicu na ekranu – pita se Pavlović, naglašavajući da je potreba mladih za druženjem i zabavom jednaka potrebi odraslih za stjecanjem i zasnivanjem obitelji. Praksa pokazuje da je epidemija već ostavila posljedice na mladim generacijama.
– Zbog izolacije i nemogućnosti druženja primjećujemo povećanje anksioznosti i depresivnosti među mladima. Istraživanje o mentalnom zdravlju studenata na Sveučilištu u Rijeci pokazuje da je za vrijeme proljetnog zatvaranja suicidalne misli imalo 13 posto studenata. Dvadeset posto ih je izrazilo visoki ili ozbiljni depresivni osjećaj, a 24 posto njih je imalo visoku ili ozbiljnu anksioznost. To su pokazatelji koji nas psihologe ozbiljno brinu – naglašava Pavlović. Zabrinuta je, priznaje, da neće biti dovoljno stručne pomoći za mlade kada epidemija jednom prođe.
– Mi koji radimo s mladima već sada nemamo slobodnih termina. U Dalmaciji radi tek nekoliko psihijatara. To sve skupa neće biti dovoljno za ono što nas čeka – zaključuje Žana Pavlović.
Uvjerena da nepravde smetaju svakoga. Ali da posebno pogađaju mlade.