Ministarstvo financija će, prema svemu sudeći, nakon teksta u Jutarnjem listu izmijeniti sporne odredbe predloženog Zakona o Središnjem registru stanovništva.
Podsjetimo, prema prijedlogu zakona koji je Ministarstvo Marka Primorca prije gotovo dva tjedna uputilo u javnu raspravu, svaki građanin treba državi posebnom izjavom prijaviti živi li u izvanbračnoj ili neformalnoj istospolnoj zajednici, zatim koje je vjere i nacionalnosti, koji mu je materinji jezik te, uz to, dostaviti svoje kontaktne podatke.
Ako to ne učini ili ako, nakon formiranja Registra, u roku od 10 dana ne prijavi promjenu stanja, prema istom prijedlogu zakona, prijeti mu kazna od 660 do 2650 eura.
- Za te podatke nije propisana obveza dostave izjavom već građani to mogu učiniti ukoliko žele. Tim prijedlogom Zakona predlaže se ustroj registra na način da se podaci preuzimaju iz drugih službenih evidencija, a samo iznimno građani mogu dobrovoljno prijaviti određene podatke izjavom. Stoga napominjemo kako se u slučaju nedostave podataka o vjeri i materinskom jeziku neće naplaćivati nikakva kazna. Ako postoji bilo kakva pravna dilema ili nesigurnost u odnosu na bilo koju odredbu teksta zakona koji je upućen u javno savjetovanje, ističemo kako će takve dileme biti otklonjene i jasnije (eksplicitnije) precizirane u prijedlogu Zakona koji će biti utvrđen na sjednici Vlade i upućen u Saborsku proceduru - priopćili su iz Ministarstva financija u reakciji na tekst u Jutarnjem listu.
Nema nikakvih dilema
No, u sadašnjem prijedlogu zakona malo je dilema oko reguliranja podataka koji se daju izjavom. Zakon jasno propisuje koji će se sve podaci upisati u Registar i pri tom ni za jednu vrstu podataka ne navodi da će se upisivati u registar "samo ako to osoba želi", već za sve podatke - od imena i prezimena pojedinog građana do njegove vjere i nacionalnosti - propisuje jednaku razinu obveznosti. Članak 9. spomenutog Zakona konkretno kaže:
Članak 9.
(1) Središnji registar se sastoji od općeg i posebnog dijela.
(2) U opći dio Središnjeg registra upisuju se podaci o stanovništvu iz izvora podataka i to:
1) osobni identifikacijski broj i osobno ime – iz Evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima Porezne uprave,
2) podaci o osobi – iz državnih matica ministarstva nadležnog za upravu,
3) podaci o braku, životnom partnerstvu – iz državnih matica ministarstva nadležnog za upravu,
4) podaci o roditeljima i djeci – iz državnih matica ministarstva nadležnog za upravu,
5) podaci o zakonskoj skrbi i skrbništvu – Registar osoba pod skrbništvom i Registar osoba pod posebnim skrbništvom ministarstva nadležnog za socijalnu skrb,
6) podaci o prebivalištu i boravištu – iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i
7) podaci o invaliditetu – iz Registra osoba s invaliditetom zavoda nadležnog za javno zdravstvo.
(3) U posebni dio Središnjeg registra upisuju se podaci o stanovništvu iz izvora podataka i to:
1) podaci o obrazovanju – iz Informacijskog sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i Informacijskog sustava evidencija u visokom obrazovanju ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje,
2) podaci o osnovi zdravstvenog osiguranja – iz Informacijskog sustava zavoda nadležnog za zdravstveno osiguranje,
3) podaci o osnovi osiguranja i o zaposlenju, podaci o umirovljenicima – iz Informacijskog sustava zavoda nadležnog za mirovinsko osiguranje i
4) podaci o stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja iz Informacijskog sustava uprave za geodetske poslove.
(4) U posebni dio Središnjeg registra upisuju se podaci o stanovništvu na temelju izjave i to:
1) podaci o izvanbračnoj zajednici ili podaci o neformalnom životnom partnerstvu,
2) podaci o vjeri i materinskom jeziku
3) podaci o nacionalnosti te
4) kontaktni podaci.
(5) Vlada Republike Hrvatske Uredbom propisuje obuhvat podataka iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.
Dužnost, a ne dobra volja
Nadalje, predložene zakonske odredbe u nastavku preciziraju kako će se točno takve izjave davati (osobno u Poreznoj upravi ili mailom preko e-Građanina) te izrijekom propisuje da je osoba dužna u roku od 10 dana prijaviti u Registar ako je došlo do promjena u njezinoj izvanbračnoj ili neregistriranoj istospolnoj zajednici te ako se promijenio podatak o njezinoj vjeri i materinskom jeziku. Nema riječi o bilo kakvoj dobrovoljnosti jer članak 12. konkretno kaže:
Članak 12.
(1) Podaci u posebni dio Središnjeg registra iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona upisuju se prikupljanjem na temelju izjave osobe na koju se ti podaci odnose.
(2) Izjava osobe može se podnijeti:
1. korištenjem sustava e-Građani ili Jedinstvenog portala Porezne uprave ili
2. osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave.
(3) U slučaju nastanka promjene u odnosu na podatke upisane na temelju izjave, iz članka 9. stavka 4. točaka 1. i 2., u Središnji registar, osoba na koju se promjena odnosi dužna je promjenu podataka izjaviti u Središnji registar u roku od deset radnih dana od nastanka promjene.
Visoke kazne
Za građane koji se ogriješe o ovu odredbu, odnosno za one koji se ne odazovu na poziv Porezne uprave da predaju izjavu ili ne prijave, primjerice, da su prekinuli s partnerom i da je okončana njihova neregistrirana životna zajednica, propisane su kazne od 660 do 2650 eura. To su jedine kazne koje su propisane u zakonu - nisu, primjerice, propisane ni kazne za zloupotrebu podataka, ali jesu za građane koji ne prijave izmjenu stanja oko, primjerice, svoje vjeroispovijesti. Konkretno, članak 39. kaže:
Članak 39.
Novčanom kaznom od 660,00 do 2.650,00 eura kaznit će se za prekršaj osoba:
1. ako u slučaju nastanka promjene u odnosu na podatke upisane na temelju izjave u Središnji registar ne dostavi ili ne dostavi pravovremeno promjenu podataka (članak 12. stavak 3.)
2. ako se ne odazove ili se ne odazove pravovremeno na poziv Porezne uprave (članak 14. stavak 2.)
3. ako ne dostavi tražene podatke po pozivu Porezne uprave (članak 14. stavak 2.)
Bude li Ministarstvo u izmijenjenim odredbama odredilo da davanje izjava o spomenutim podacima neće biti obavezno već dobrovoljno, bit će to svojevrsna novost, ne samo u hrvatskim okvirima, jer državni registri po definiciji sadrže obavezne podatke i građanin ne može birati želi li ih dati ili ne.
Središnji registar stanovništva bit će prvi koji će za dio upisanih građana sadržavati dio podataka (npr. o vjeri), a za dio neće, ovisno o volji građana.