Prije šest mjeseci Miles Davenport i njegovi kolege dali su hrabro predviđanje. Na temelju objavljenih rezultata ispitivanja cjepiva i drugih izvora podataka, procijenili su da će ljudi cijepljeni protiv covida izgubiti otprilike polovicu svojih obrambenih antitijela otprilike svakih 108 dana. Kao posljedica toga, cjepiva koja su u početku nudila, recimo, 90 posto zaštite od blažih slučajeva bolesti mogla bi biti učinkovita samo 70 posto nakon 6 ili 7 mjeseci.
'Tada se to činilo malo pretjeranim', kaže Davenport, računalni imunolog sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyu. Ali zapravo, predviđanja njegove grupe su se obistinila.
Imunološka istraživanja su zabilježila stalan pad razine antitijela među cijepljenim osobama. Dugotrajno praćenje sudionika otkrilo je rastući rizik od prodora infekcije u cijepljenih. Zdravstveni zapisi iz zemalja kao što su Izrael ili UK pokazuju da cjepiva protiv korone gube snagu, barem kada je u pitanju mogućnost transmisije virusa.
Također je poznato da cjepiva rade lošiji posao u prepoznavanju novih varijanti SARS-CoV-2. Međutim, pitanje je u kojoj bi mjeri antitijela imunološkog sustava koje štite cijepljene ljude od teških bolesti, hospitalizacije i smrti mogla gubiti svoju snagu. 'To je pitanje od milijun dolara', kaže Davenport.
'Zaštita jenjava', kaže Nicole Doria-Rose, imunologinja s američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti u Marylandu. Ali ne jenjava sve jednako. 'Neutralizirajuća' antitijela koja mogu presresti viruse prije nego što se infiltriraju u stanice možda nemaju dugo trajanje. Razine tih molekula obično rastu nakon cijepljenja, a zatim se brzo smanjuju mjesecima kasnije. 'Tako funkcioniraju cjepiva', kaže Doria-Rose.
No, stanični imunološki odgovori su dugotrajniji. Jennifer Gommerman, imunolog sa Sveučilišta u Torontu u Kanadi, objašnjava: 'Stanični imunitet je ono što će vas zaštititi od bolesti.' Memorijske B stanice, koje mogu brzo aktivirati više antitijela u slučaju ponovnog izlaganja virusu, imaju tendenciju da se zadrže, kao i T stanice, koje mogu napasti već inficirane stanice. Oba pružaju dodatnu mjeru zaštite ako SARS-CoV-2 prođe pored prve obrambene linije tijela.
U jednoj od jedinih dugoročnih studija koje su istovremeno razmatrale ova tri potpornja imunološkog sustava - antitijela, B stanice i T stanice - istraživači su otkrili da je cijepljenje potaknulo trajni stanični imunitet. Memorijske B stanice nastavile su rasti u broju najmanje šest mjeseci, a s vremenom su postale sve bolje u borbi protiv virusa. Broj T-stanica ostao je relativno stabilan, tek neznatno opao tijekom razdoblja istraživanja.
'Dakle, imate tu rezervu', kaže John Wherry, imunolog na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Pennsylvania Perelman u Philadelphiji, koji je vodio studiju. 'Protutijela u cirkulaciji možda opadaju, ali vaš imunološki sustav je sposoban ponovno krenuti u akciju.'
Istraživanje imunologa Ali Ellebedyja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington u St Louisu pomaže objasniti snagu pamćenja reakcije B-stanica. Njegova skupina uzela je uzorke limfnih čvorova cijepljenih pojedinaca i pronašla male 'tvornice' B-stanica, zvane germinalni centri, koje su, kako vrijeme odmicalo, stvarale sve snažnije imunološke stanice.
B stanice u tim strukturama nasumično mutiraju svoje gene kako bi stvorile čitave nove skupove antitijela. One stanice koje proizvode najbolji repertoar antitijela na kraju pobjeđuju kroz evolucijski proces koji povećava sposobnost imunološkog sustava da se bori protiv delta i drugih zabrinjavajućih varijanti SARS-CoV-2.
Ellebedy i njegovi kolege brzo su uvidili postojanost ovih zametnih centara tijekom 15 tjedana nakon imunizacije ubodom na bazi RNA - dulje nego što je itko ikada prije vidio s cjepivima starije tehnologije za druge bolesti. Sada istraživači raspolažu neobjavljenim podacima, prateći germinativne centre i do šest mjeseci. 'Trening kamp još uvijek traje', kaže Ellebedy. 'Fenomenalno je.'
Imunološka memorija uglavnom pruža trajnu zaštitu od teških bolesti. Ali, kaže Theodora Hatziioannou, virologinja sa Sveučilišta Rockefeller u New Yorku: 'Ako se zaštita od bolesti na bilo kojoj razini oslanja na cirkulirajuća neutralizirajuća antitijela, a te molekule očito opadaju, onda što ste duže bez prirodne infekcije ili cijepljenja, to će vam, po pitanju antitijela, biti gore.'
Podaci iz zapisa o dijagnostičkom testiranju i bolničkih baza podataka sugeriraju da bi to mogao biti slučaj. U Izraelu, na primjer, činilo se da starije osobe koje su cijepljene početkom godine imaju gotovo dvostruko veći rizik od teške bolesti tijekom srpanjske epidemije u usporedbi sa sličnim osobama koje su nedavno cijepljene. Starije osobe koje su primile treću dozu cjepiva imale su manju vjerojatnost da će se zaraziti i mnogo manje vjerojatno da će razviti tešku bolest od onih koji nisu primili dopunsko cjepivo.
Eranu Segalu, računskom biologu s Weizmann instituta za znanost u Izraelu, koji savjetuje izraelsku vladu o pitanjima vezana za covid, implikacije su jasne. 'Postoje uvjerljivi dokazi da treća doza dramatično povećava zaštitu.'
Čini se da preliminarni podaci iz UK-a i Katara potvrđuju izraelsko iskustvo. Istraživači u Engleskoj objavili su saznanja o značajnom padu u učinkovitosti cjepiva protiv prijema u bolnicu i smrti. To se dogodilo oko 20 tjedana nakon inokulacije za primatelje i mRNA cjepiva od Pfizer-BioNTech i virusnog vektorskog cjepiva iz AstraZeneca. Učinak je bio najizraženiji kod starijih osoba i onih s osnovnim zdravstvenim stanjima. Među starijim osobama također su postojale neke naznake da je razmak između početne dvije doze cjepiva potaknuo trajniji zaštitni imunitet.
U Kataru, epidemiolog Laith Abu-Raddad i njegovi kolege prošli su mjesec opisali kako je Pfizerovo cjepivo pružalo dosljedno visoku zaštitu od kritične bolesti do šest mjeseci nakon imunizacije. Učinkovitost cjepiva protiv blagih infekcija ili infekcija bez simptoma postupno je opadala, kako se i očekivalo. No, kada je vidio podatke sedam mjeseci nakon cijepljenja, činilo se sugeriraju kako opada sposobnost cjepiva da spriječi hospitalizaciju i smrt. 'Ti podaci su me natjerali na promjenu razmišljanja', kaže Abu-Raddad.
Ipak, na globalnoj razini, još uvijek nema naznaka da stopa teških bolesti među cijepljenima raste na bilo koji značajan način. 'Cjepiva su stvarno dizajnirana da spriječe bolesti', kaže Julie McElrath, specijalist za zarazne bolesti u Centru za istraživanje raka Fred Hutchinson u Seattleu. 'To još uvijek stoji.'
Smanjenje stope zaraze trebalo bi pomoći u prekidu ciklusa prijenosa virusa, što bi u konačnici rezultiralo manjim brojem teških slučajeva i smrti. A prema Fyodoru Kondrashovu, evolucijskom genetičaru s Instituta za znanost i tehnologiju Austrije, to bi također trebalo pomoći da se spriječi pojava varijanti otpornih na cjepivo. 'Stvari koje su dobre iz epidemiološke perspektive', kaže on, 'dobre su i iz evolucijske perspektive.'