Naša sljedeća strategija - kada kažem naša, mislim na Europu i svijet - mora ići u smjeru da u jesen, negdje u listopadu ili studenome, prije same zime, docijepimo sve one osobe koje su se već cijepile kako bi njihov imunitet bio što jači. I to ih ne cijepiti onim cjepivom kojim su se već cijepili, nego nekim drugim, kako bi na taj način dobili zaštitu i za one "mutante" koronavirusa za koje nemaju zaštitu prvim cijepljenjem.
Tako npr. osobe koje su se prvi put cijepile PfizerBiontech cjepivom, trebalo bi u jesen docijepiti AstraZenecom, a one koji su primili prvi put AstraZenecu, docijepiti PfizerBiontech ili Modernom. U početku smo mislili kako se cjepiva rađena u različitim tehnologijama ne mogu miješati, no sada smo svjesni da mogu - kazuje prof. dr. sc. Andrej Trampuž, slovenski infektolog, šef Odjela za kiruršku infektologiju bolnice Charite u Berlinu.
Razvijena tehnologija
S njime se slaže i prof. dr. sc. Ivan Đikić, jedan od najpriznatijih svjetskih molekularnih biologa.
- O tome se dosta diskutira i valja vidjeti kakva će biti situacija u jesen, odnosno hoće li biti padanja imuniteta kod onih koji su se cijepili, pa će biti potreba za docjepljivanjem drugom vrstom cjepiva. No, najveću nam šansu u borbi protiv COVID-a 19 daje stvaranje novih cjepiva na bazi mRNK tehnologije za sve one buduće mutacije koje će se pojaviti.
To sada više nije tako teško. Novo mRNK cjepivo za borbu protiv neke nove mutacije možemo sada, kada imamo razvijenu tehnologiju, dobiti za nekoliko tjedana. Dakle, sve su mogućnosti otvorene pa i ova da se ljude docjepljuje drugom vrstom cjepiva - rekao je prof. dr. sc. Đikić.
Inača, prije dva dana u Berlinu se cijepio i prof. dr. sc. Trampuž, i to AstraZenecom.
- Svi zdravstveni djelatnici u Njemačkoj bit će cijepljeni AstraZenecom, jer PfizerBiontech cjepivo ostavljamo za starije osobe. Moramo ljudima pokazati da je i AstraZeneca dobro cjepivo i to radimo svojim primjerom. Radi se o paradoksu, jer sam vrlo često na TV-u i radiju u Njemačkoj izjavljivao kako je PfizerBiontech bolje cjepivo od AstraZenece, a sada sam ga i sam dobio.
No, važno je cijepiti se, jer i jedno i drugo cjepivo daje osobi koja se cijepi mogućnost da preživi i ako dobije COVID-19. Ako netko poslije cijepljenja bilo s mRNK ili standardnim cjepivom i dobije koronavirus, dobit će blaži oblik i neće završiti na respiratoru i neće umrijeti - govori dr. Trampuž.
Liječnici za primjer
Prema posljednjim informacijama iz Njemačke, trećina tamošnjeg stanovništva ne želi se cijepiti AstraZenecom.
- Moramo ih sada uvjeriti da se trebaju cijepiti, pa ćemo i mi medicinski radnici u Njemačkoj biti primjer stanovništvu. Oni koji će sada biti cijepljeni AstraZenecom, na jesen bi trebali dobiti drugo cjepivo. Zbog čega se još potrebno cijepiti AstraZenecom? Zato jer je u Njemačkoj već 22 posto slučajeva britanskog soja koronavrusa.
Ako se ljudi ne cijepe AstraZenecom, koja štiti od britanskog soja virusa, u samo nekoliko dana ta će brojka zaraženih britanskim sojem koronavirusa u Njemačkoj biti mnogostruko veća.
Računa se da bi u samo nekoliko dana brojka zaraženih britanskim sojem mogla skočiti na 60 posto svih slučajeva koronavirusa u Njemačkoj. A tako je i u ostalim zemljama. Zbog toga se ljudi trebaju cijepiti AstraZenecom, kako bi se spriječilo daljnje širenje britanskog soja - pojašnjava dr. Trampuž.
On uskoro očekuje registriranje i ruskog cjepiva Sputnjik V.
- Nadamo se kako će i Rusija od EMA-e zatražiti odobrenje za svoje cjepivo Sputnjik V. Prema onome što sada znamo, a nismo znali prije, Sputnjik daje zaštitu više od 90 posto. Ima dobar sustav, dva različita cjepiva pa je efikasnost vrlo dobra.
Kinesko cjepivo nije toliko dobro, jer ima isti vektor. Za sada EMA još nije dobila od Rusije zahtjev za odobrenje cjepiva, ali je već dogovoreno da će se Sputnjik V proizvoditi u Njemačkoj, zaključio je prof. dr. sc. Andrej Trampuž.
