Iz najvećeg doma u državi, u kojoj živi 104 djece, ove je godine posvojeno jedno jedino dijete!

Iz Doma za djecu Zagreb, najveće ustanove za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi u državi, u kojoj trenutno živi 104 djece, ove je godine posvojeno jedno jedino dijete!

- Radi se o alarmantnom podatku koji ukazuje na više nego dramatičan pad broja djece koja odlaze na posvojenje: iz našeg doma godišnje se prosječno posvajalo 30-ak djece. Lani je taj broj pao na šestero djece i bili smo uvjereni da je to minimum, a ove godine se sveo na samo jedno dijete. Istovremeno, dolazak djece na smještaj u ustanove ne jenjava, svakodnevno primamo zahtjeve za smještaj iz svih krajeva Hrvatske, a udomiteljstvo kao alternativna obiteljska skrb o djeci ne razvija se u potrebnom opsegu - istaknula je Jasna Kelava Ćurković, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb.

Propali planovi

Razlozi zbog kojih je broj posvojene djece tako dramatično pao višestruki su: od predugog trajanja sudskih procesa tijekom kojih se stječu pravni preduvjeti za posvojenje djece (što se prije svega odnosi na lišenje roditeljske skrbi bioloških roditelja), preko čestih izmjena Obiteljskog zakona koji regulira i posvojenje, a koje uvijek dovedu do zastoja u postupcima, do gotovo potpunog gašenja međunarodnih posvojenja: djecu s teškoćama i djecu nacionalnih manjina, koja čine većinu djece spremne za posvojenje u Hrvatskoj, ranijih su godina u pravilu posvajali strani državljani.

Master planom koji je Hrvatska donijela još 2010. godine, istaknula je Tatjana Katkić Stanić iz Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, bilo je zacrtano da se od 2012. godine djeca mlađa od tri godine više neće smještavati u domove već isključivo u udomiteljske obitelji, a djeca do 7 godina u dom su trebala biti smještavana samo iznimno i na period ne dulji od šest mjeseci.

- Činjenica je da su planovi propali. Ne samo da i dalje smještamo djecu najmlađe dobi u domove, već bilježimo i povećanje - rekla je Katkić Stanić.

Što je još gore, djeca u domovima ostaju godinama: u domu u zagrebačkoj Nazorovoj ulici smješteno je 50 djece mlađe od sedam godina, od kojih je jedno dijete u domu dulje od pet godina!

Glavni je razlog tome, prema ocjeni stručnjaka, odugovlačenje s izricanjem najteže mjere biološkim roditeljima - mjere lišenja roditeljske skrbi. Naime, najveći broj djece u, kako smo čuli, pretrpanim domovima, su djeca koja ne mogu biti posvojena jer je njihovim roditeljima izrečena tek mjera zabrane stanovanja s djetetom: to znači da roditelji imaju pravo na redovni kontakt s djetetom jer se očekuje da će se roditelji “popraviti” i da će im dijete biti vraćeno.

Ta je mjera bitno blaža od oduzimanja roditeljske skrbi i trebala bi se izricati na najviše godinu dana, iznimno dvije: nakon tog roka, u kojem socijalna služba radi s biološkom obitelji, treba odlučiti hoće li se dijete vratiti k roditeljima ili će se roditelje lišiti roditeljske skrbi, čime stječu uvjete za posvojenje.

Dijete na čekanju

- Međutim, nije rijetko da se mjera zabrane roditeljima da žive s djecom izriče i po četiri, pet godina zaredom. Godine prolaze, jedna po jedna, i djeca dođu i do punoljetnosti. Moram naglasiti da od 2006. godine, otkad sud odlučuje o ovim mjerama, nisam imala ni jedan jedini slučaj da su roditelji nakon što im je zabranjeno stanovanje s djecom stekli uvjete i zatražili povratak djeteta - rekla je Marina Parać Garma, voditeljica grupe za statusne i obiteljske sporove Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Ako ta mjera očigledno ne daje rezultate, zašto se izriče i nekoliko puta zaredom, zbog čega djeca život provode u domovima?

- Ja znam da nije lako odlučiti da se roditeljima oduzima roditeljska skrb, ali to je naš posao, a u središtu interesa moraju biti djeca - istaknula je sutkinja. Drugi veliki problem je, istaknuli su stručnjaci na jučerašnjem okruglom stolu “Dijete na čekanju”, koji je organizirao zagrebački dom za djecu, kronični manjak udomiteljskih obitelji, kao i drastično smanjenje raspoloživog kapaciteta u domovima. Istovremeno, udomiteljskih obitelji nema dovoljno: udomitelji u Hrvatskoj, istaknula je Mladenka Ravenski iz Foruma za kvalitetno udomiteljstvo, prosječno su stari blizu 60 godina, a novih udomiteljskih obitelji praktički nema.

Domovi koji redovno primaju djecu prepuni su: u zagrebačkom dječjem domu gotovo četvrtina sve djece dolazi iz neke od županija izvan zagrebačkog područja, a samo u studenom ove godine dom je, zbog prekapacitiranosti, morao odbiti zahtjeve za čak 20 djece!

- Svjesni smo problema. Stoga ćemo donijeti novi Zakon o udomiteljstvu, kojim ćemo uvesti profesionalizaciju udomitelja te se nadamo da ćemo na taj način pronaći nove, kvalitetne udomitelje - najavila je Marija Pletikosa, državna tajnica u MDOMSP-u.