Iz Hipp-a priznali da je kašica za Hrvatsku drugi proizvod, javila se i Borzan: Pa to vam i kažemo!

Rezultati istraživanja kvalitete (naizgled) istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj, objavljeni u petak u Zagrebu, prenerazili su domaće potrošače. 

Analiza je pokazala kako je kod više od polovine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvaliteti te da je većina od ukupno 28 testiranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj.

Prvo zakinuti, pa oderani: jedna Hippova kašica u Njemačkoj ima trećinu više povrća, ali je u Hrvatskoj skoro duplo skuplja

Inicijatorica istraživanja, europarlamentarka Biljana Borzan, čak je izjavila kako rezultati upozoravaju na mogućnost da multinacionalne korporacije u svojim tvornicama imaju dvije proizvodne trake, jer u istočne zemlje Europske unije plasiraju proizvode s drukčijim sastojcima ili s manjim udjelom kvalitetnih sastojaka, u svakom slučaju lošije kakvoće.

Različiti recepti

Ono što najviše zapanjuje jest da razlike postoje i u dječjoj hrani, što se pokazalo analizom "Hipppove" kašice "bio riža i mrkva s puretinom".

Podsjetimo: premda se spomenuti proizvod i na hrvatskom i na njemačkom tržištu prodaje pod istom brojčanom šifrom artikla, analizom su utvrđene razlike u boji, okusu i aromi, a ni deklaracije nisu bile usklađene. Naime, dok u njemačkoj kašici udio povrća (mrkve i krumpira – op.a.) iznosi 38 posto, u hrvatskoj je za 14 posto niži, a krumpira uopće nema.

Našim bebama proizvođač "servira" više riže (21%), dok je u kašici za zapadno tržište ima 15 posto. Najgore od svega jest što proizvođač, kad je u pitanju istočno tržište EU-a, štedi i na količini repičina ulja koje je vrijedni izvor omega-3 masnih kiselina za djecu...

Iz "Hippa" su se oglasili nakon objave rezultata navodeći kako je riječ o proizvodima s različitom recepturom unatoč tomu što se prodaju pod istim brojem.

– U Hrvatskoj na policama možete naći artikl HR 6530, koji ima drukčiju recepturu od testiranog 6530 koji se prodaje u Njemačkoj. Artikl HR 6530, primjerice, nema uopće krumpir kao sastojak, nego rižu, što se lako može pročitati na deklaraciji na samom proizvodu. Naravno da su zbog sastava proizvoda okus, boja i aroma drukčiji jer se radi o drukčijem proizvodu.

Znači li da je proizvod koji sadrži rižu manje kvalitetan od proizvoda s krumpirom? Naravno da ne, nego se radi o razlici u recepturi, a koja ovisi o zemlji u kojoj se proizvod konzumira, navikama potrošača i slično – poručuju iz "Hippa".

Što beba hoće?

Na takvo objašnjenje proizvođača reagirala je jučer Biljana Borzan.

– Oni tvrde da različit recept ovisi o zemlji u kojoj se proizvod konzumira i navikama potrošača. S ovim prvim se mogu složiti jer je očito da proizvodači pomno paze u koju zemlju što plasiraju, što je pokazalo i naše istraživanje. Argument s navikama potrošača je u ovom slučaju bespredmetan jer sigurno se male bebe nisu izjasnile da hoće baš takvu kašicu koja, osim razlike u povrću, ima i manje repičina ulja koje je izvor omega-3 masnih kiselina značajnih za razvoj i zdravlje djece – naglasila je Borzan, koja nam je povjerila kako su joj se tijekom ovog procesa istraživanja javljali proizvođači.

– Nisam se s njima fizički sastajala, nego bih saslušala samo što mi imaju reći. Primjerice, javili su se proizvodači gela za tuširanje "Nivea" da kažu kako kod njih nema razlike u kvaliteti. Naše istraživanje je i potvrdilo da je "Nivea" u Hrvatskoj i Njemačkoj ista, barem kad je u pitanju taj proizvod... U svakom slučaju, saslušala sam i trgovce i proizvođače, ali analizirani su isključivo oni proizvodi za koje su stručnjaci procijenili da su međusobno usporedivi. U cijelom procesu se iznimno pazilo na objektivnost, i upravo to čini konačne rezultate neoborivima – kaže Borzan.

ISKUSTVA DRUGIH
I Česi došli do sličnih spoznaja
Prije Hrvatske, slična su istraživanja proveli u Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj. Još prije dvije godine mogli smo naslutiti kako nam se ne plasiraju proizvodi kvalitete jednake onoj na zapadu EU-a, o čemu su govorili i rezultati češkog istraživanja. Naime, od ukupno 23 uzorka istih prehrambenih proizvoda uzetih s češkog i njemačkog tržišta, za 34,8% njih utvrđeno je da se razlikuju. Pritom su uzeti u obzir parametri fizikalno-kemijske i senzorske analize, te deklaracije i cijene, kao što se radilo i kod nas.