Inflacija raste iz mjeseca u mjesec i smanjuje vrijednost svemu što nije zaštićeno od tog rasta. Smanjuje tako vrijednost plaća i mirovina, a oni koji imaju novac na bankama i u kućnim trezorima pitaju se kako zaštititi svoj novac i gdje ga uložiti da inflacija na njemu ne naoštri zube.
Oni koji se to pitaju prvo sami sebe trebaju zapitati jesu li spremni izaći iz sigurnosti banaka i koliko su spremni na rizik. Ma kakav odgovor bio, jedno pravilo vrijedi za sve - nikada sve što imate nemojte uložiti u rizičnu imovinu.
Nemojte ni ono što ste spremni uložiti u rizičnu imovinu uložiti u samo jednu rizičnu stvar. Čak i oni koji zagovaraju rizične investicije u zlato, kriptovalute i dionice neće savjetovati da se više od 10 posto imovine ulaže u te robe. Ako ste među onima koji ne bi mirno spavali da od svoje ušteđevine izvučete 10 ili 20 posto i uložite ih u dionice, investicijske fondove ili kriptovalute, onda zaboravite na sve i držite novac na banci.
Čak i da banka propadne, neće propasti vaš novac. Do 100.000 eura uloga u bankama i stambenim štedionicama kompletno je osigurano, a uz novac na štednim i računima po viđenju osiguran je i novac na ostalim računima, tekućim i žiroračunima.
Oni kojima smeta što je samo u ožujku njihovih osiguranih 100.000 eura u bankama izgubilo 7,3 posto vrijednosti, kolika je bila stopa inflacije uz kamatu na štednju mrvicu iznad nule, mogu dobro razmisliti što im je činiti.
Gdje se isplati ulagati, pitanje je koje ne postavljaju oni koji znaju znanje i prepoznaju prilike i njima nitko ne treba govoriti o kamatama, prinosima i zaradama. Drugi se pitaju što je to prilika i kako je prepoznati. A prepoznali bi je teško da ih prilika uhvati pod ruku i predstavi se. Ljudi se tako pitaju treba li novac ulagati u druge valute. Švicarski franak, recimo u četvrtak 21. travnja, vrijedi 7,34 kune, a prije godinu dana mu je srednji tečaj bio 6,85 kuna, dolar je prije godinu dana vrijedio 6,27 kuna, a danas 6,96 kuna, britanska funta vrijedi 9,07 kuna, a prije godinu dana je stajala 8,77 kuna, australski dolar je 5,17 kuna, a prije godinu dana koštao je 4,88 kuna. Tako, primjerice, onaj tko ima 10.000 dolara danas ima 69.600 kuna, a prije godinu dana je imao 62.700 kuna.
Uložiti u proizvođače lijekova i alkohola
Prof. dr. Drago Jakovčević kaže nam da je dolar, jednako kao i SAD-u, odmaknut od kriznih žarišta i porastao je nešto više od britanske funte, ali to su mali postoci. Na naše pitanje što bi se moglo napraviti sa 100.000 eura da ih se zaštiti od inflacije, kaže nam da u bankama štednja gubi zbog visoke stope inflacije.
- Banke daju kamate do 0,5 posto, a ako je inflacija sedam posto, znači gubite 6,5 posto. Za druga ulaganja treba imati znanja. Jer, ako nemate znanja na financijskom tržištu, onda vam je to isto kao da idete gasiti požar bez azbestnog odijela. Izgorjet ćete. Treba pronaći model i osmisliti ga, a ako to ne znate osmisliti, onda trebate potražiti pomoć nekog savjetnika. Zlato je u kriznim uvjetima sigurno, ali neće donijeti neki prinos. Mnogi ljudi u Hrvatskoj koji imaju nekakav novac odlučili su se za ulaganje u nekretnine.
Kad rastu zlato i nekretnine, pada vrijednost ulaganja u dionice. Ali, toliko je novca na tržištima kapitala da velike investicijske kompanije i fondovi neće dopustiti da se suspregnu od potražnje, čime onda ruše vrijednosnice koje imaju u portfeljima. To je kompleksna priča. Postoji načelo diversifikacije te bi trebalo sektorski raspršiti portfelj u dionice hotela, u dionice proizvođača alkoholnih pića koja uvijek dobro idu u kriznim vremenima, u dionice farmaceutskih kompanija, kojima su osobito u vremenima korone silno porasla bogatstva, primjerice Pfizeru i Astra Zeneci. I na hrvatskom tržištu postoje dionice i obveznice u koje se isplati ulagati - kaže nam prof. dr. Jakovčević. Objašnjava nam da je konstanta na američkom tržištu da rastu kamatne stope u posljednja tri mjeseca, postupno će nastaviti rasti jer se monetarna politika uključuje kad se ekonomija previše zagrijava, odnosno, kad dođe do inflacije.
Građani u Hrvatskoj uz štednju u bankama izuzetno cijene nekretnine i češće su vlasnici stanova i kuća nego što su to stanovnici razvijenijih zemalja. Nezgoda s nekretninama i novcem uloženim u njih je ta što u situacijama kada vlasniku novac zatreba nije lako brzo prodati tu imovinu da bi se došlo do novca. Slično je i s ostalom imovinom s liste sigurnih ulaganja, s dobrovoljnom mirovinskom štednjom, jer se njome može raspolagati s navršenih 50 godina, te se jednokratno može dobiti do 30 posto ušteđenog novca, a za ostatak se isplata dogovara.
Ulagač mora znati što želi i biti financijski pismen
Dr. Petar Vušković ističe da je inflacija ekonomski problem broj jedan i da se čini kako će dva faktora odrediti njezinu dinamiku kretanja u budućnosti. Prvi je ratni sukob Rusije i Ukrajine, a drugi pandemijski lockdown u Kini. Prvi faktor utječe na cijene energenata i hrane, a drugi na cijenu elektrotehnike te cijenu ostalih potrepština široke potrošnje. Ovaj ekonomski analitičar kaže kako inflacija smanjuje vrijednost dohodaka građana, pa se s razlogom možemo pitati kako našoj financijskoj imovini očuvati vrijednost.
- Moguće je da ćemo do lipnja doći do stope inflacije od 10 posto. Danas je ulagački rizik visok s obzirom na turbulentno razdoblje u kojem se nalazimo i treba ulagati s oprezom. Kod ulaganja važno je znati što želimo. Ako želimo više prinose, oni znače i veće rizike. Tada savjetujem ulaganje u dionice i kriptovalute. Kriptovalute, odnosno digitalni novac je novac sadašnjosti, ne budućnosti. Važna pretpostavka ulaganja u dionice i kriptovalute je financijska pismenost.
Bilo bi dobro kada bi takva financijska edukacija bila prisutna u srednjoj školi. Ako želimo solidne prinose, ali dugoročnu stabilnost, tada su nekretnine najbolje - navodi dr. Vušković. Objašnjava da nekretnine odlično čuvaju vrijednost imovine i dodaje da vjeruje kako oglašene cijene nekretnina ipak nisu realne i da je postignuta cijena dosta niža u odnosu na onu iz oglasa.
- Karakter naše ekonomije je rentijerski i takav će biti i u budućnosti. Nemojmo zaboraviti da je država najveći rentijer na tržištu. Velik je broj stanova i poslovnih prostora u njezinu vlasništvu. Najam stanova ili apartmana za ulagača je dobar jer predstavlja ulaganje od otprilike 100.000 eura, a stopa poreza na dohodak je niska. Za mjesečni najam stana od 500 eura morate izdvojiti samo par stotina kuna poreza na najam. Najbolje ulaganje uz najveće prinose je ono poduzetničko. Imati dobru poslovnu ideju i provesti je predstavlja najbolje novčano ulaganje. Uz ostvarenu dobit poduzetnik će biti nagrađen i osjećajem ponosa, a i stvara se dodana vrijednost za državu kroz zapošljavanje i investicije. Dakle, ako imate novca, uložite ga da započnete novi posao - poručuje dr. Petar Vušković.
Izbora ima, ali ako niste za poduzetnika, nudi vam se dobrovoljna mirovinska štednja koju država potiče dodajući na ukupne uplate u kalendarskoj godini još 15 posto od uplaćene štednje, najviše 750 kuna. Krajem ožujka, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), u dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedjelo je 400 tisuća građana, koji su na računima imali 7,7 milijardi kuna neto imovine.
Nevidljive kamate na štednju
Banke su najčešće izbor građana za štednju i u njima su krajem veljače imali 250 milijardi kuna, od čega je 80 milijardi kuna depozitnog novca. Kako su posljednjih godina kamate na štednju postale gotovo pa nevidljive, tako su građani novac počeli čuvati na tekućim, žiro i računima po viđenju umjesto na klasičnoj štednji. Taj takozvani depozitni novac može se povući odmah.
Visibabe i jaglaci prvi su vjesnici proljeća, a prvi vjesnici krize su povećanja vrijednosti zlata i švicarskog franka. Sa svakom krizom raste cijena zlata i švicarskog franka koji se smatraju sigurnim lukama u koje bježi novac. Što se više novca prebacuje u te luke, to im više skaču vrijednost i cijena. Početkom 2008. godine cijena zlata bila je približno 800 dolara po unci koja teži 31,1 grama, dok je u četvrtak ujutro vrijedila 1950 dolara. Novac je odavno izgubio zlatnu podlogu i ne određuje mu se više vrijednost u tom metalu, ali zlato je oduvijek imalo svoju vrijednost i fizički uvijek postoji. No, zlato je roba i cijene mu mogu skakati u plus i minus.
Odučite li se za investiranje u dionice u Hrvatskoj ili inozemstvu, trebat ćete ovlaštenog brokera, a mnoge brokerske kuće danas nude elektroničke platforme za trgovanje, gdje ulagači samostalno zadaju naloge. Dionice su najizloženije oscilacijama cijena, a u prvom kvartalu ove godine najveći rast cijene od 61 posto na 45 kuna ostvarila je dionica Granolio, za 39 posto na 12,30 kuna porasla je vrijednost dionice Brodogradilišta "Viktor Lenac", dok je dionica Hrvatske poštanske banke narasla 29 posto, na 940 kuna. Oni koji nemaju dovoljno znanja i vremena pratiti događanja na burzi i raznim tržištima, kako bi u određenom trenutku kupili i prodali neku dionicu, mogu uložiti u investicijske fondove. Ukupna imovina 95 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS) na kraju veljače ove godine iznosila je 18,97 milijardi kuna, a na kraju 2021. godine preko 230 tisuće hrvatskih građana imalo je udjele u UCITS fondovima. Prosječno ulaganje građana u UCITS fond premašuje 60 tisuća kuna.
Hanfino upozorenje: Oprez za visoke povrate
Ulaganja u kriptovalute su također dobra prilika za zaradu. Kriptovaluta ima mnogo, a najpopularniji je bitcoin kojem se cijene mijenjaju često naviše i naniže. U lipnju 2013. vrijedio je 106 dolara, u 2017. koštao je 20.000 dolara, godinu dana kasnije pao je na 4000 dolara. Prošle godine u srpnju je koštao 29.800 dolara, četiri mjeseca kasnije 67.566 dolara, a trenutačno vrijedi 41.683 dolara.
Iz Hanfe su ovih dana poručili da europska nadzorna tijela (EBA, ESMA i EIOPA) upozoravaju potrošače na to da su brojne vrste kriptoimovine vrlo rizične, da su špekulativne prirode te da nije prikladna za većinu malih potrošača u kontekstu ulaganja u nju ili njezine upotrebe kao sredstva plaćanja ili razmjene.
- Potrošači se suočavaju s vrlo stvarnom mogućnošću gubitka cjelokupnog uloženog novca ako kupe takvu imovinu. Potrošači bi trebali biti svjesni rizika koji proizlaze iz zavaravajućih oglasa, uključujući one koje viđaju na društvenim mrežama i one koje objavljuju utjecajne osobe. Potrošači bi trebali biti posebno oprezni kad je riječ o obećanjima brzih ili visokih povrata, posebno ako zvuče predobro da bi bili istiniti. Potrošači bi trebali biti svjesni nedostatka dostupne pravne ili općenite zaštite, s obzirom na to da kriptoimovina i povezani proizvodi i usluge obično nisu obuhvaćeni postojećom zaštitom na temelju važećih pravila EU-a o financijskim uslugama - stoji u Hanfinu upozorenju.