Australci su se u četvrtak ujutro probudili s praznim news feedom na Facebooku, odnosno otkrili su da ne mogu gledati ili dijeliti vijesti na društvenoj mreži. U 5:30 ujutro po australskom istočnom vremenu Facebook je zabranio dijeljenje australskih i međunarodnih vijesti nakon višemjesečnih prijetnji i neuspjelih pokušaja da u vladi promjeni i lobira predloženi novi zakon o medijima.
Zabranu su prvi iskusili jutarnji urednici vijesti. Glavna stranica nacionalne televizije ABC je bila u kvaru. Srušile su se stranice drugih vodećih medija. Novinari koji su pokušavali objaviti vijesti na svojim Facebook stranicama dobili su poruku da je došlo do pogreške. Također, međunarodni korisnici izvan Australije nisu mogli dijeliti australske vijesti. Iznenadni potez Facebooka da blokira vijesti izazvao je bijes, jer su neke vladine stranice te stranice za hitne slučajeve, uključujući zdravstvene vlasti, vatrogasne službe i policiju, također bile blokirane. Iako je zabrana izdavanja vijesti trebala utjecati samo na izdavače vijesti, platforma za društvene medije koju koristi 18 milijuna Australaca svojom je zabranom nehotice izbrisala ključne stranice za podršku.
Primjerice, Biro za meteorologiju, Ministarstvo zdravstva Queenslanda i Sklonište za žene Hobart nisu mogli izdavati ključne vijesti. Poremećaj je nastupio u trenutku kada su ministarstva izdala niz upozorenja na iznenadni porast vodostaja u dijelu države Queenslanda nakon obilnih kiša tijekom noći. Ugašena je i Facebook stranica vatrogasne službe Zapadne Australije dok se ta država priprema na uvjete "opasnosti katastrofalnog požara".
Medijski zakon
U pozadini događaja stoji prvi svjetski zakon čiji je cilj bio riješiti gubitke prihoda od oglašavanja u medijima zbog američkih tehnoloških divova. Australski zakon koji treba stvoriti takozvani Kodeks pregovora o medijskim vijestima u srijedu je usvojen u donjem domu, a trebao bi uskoro proći i kroz gornji dom parlamenta. Kodeks bi stvorio arbitražno vijeće za određivanje obvezujuće cijene vijesti u situacijama kada Google i Facebook ne postignu dogovore s medijskim tvrtkama čije izvorne članke dijele na svojim platformama. Zakon je ciljao da ''izjednači uvjete'' između tehnoloških divova i izdavača koji se bore za dobit. Od 100 australskih dolara (488 kuna) potrošeno na digitalno oglašavanje u australskim medijima, 81 dolar (395 kuna) ide Googleu i Facebooku.
Direktor Facebooka za Australiju i Novi Zeland, William Easton izjavio je da je zakon težio ''kažnjavanju Facebooka za sadržaj koji nije uzeo ili tražio''. Facebook je u izjavi napisao da je australskim izdavačima prošle godine pomogao da zarade 407 milijuna australskih dolara putem preporuka. Rekao je da div društvenih medija dobiva "minimalnu" poslovnu dobit od vijesti, što čini manje od 4% sadržaja koji korisnici vide na platformi.
„Predloženi zakon u osnovi pogrešno razumije odnos između naše platforme i izdavača koji je koriste za dijeljenje vijesti'', poručili su iz tvrtke. U prilog tome ide činjenica da ''izdavači rado odabiru objavljivanje vijesti na Facebooku jer im to omogućava prodaju više pretplata, povećanja publike i povećanje prihoda od oglašavanja''.
Facebook je poručio da se zbog zakona ''suočio s oštrim izborom: pokušati poštivati zakon koji zanemaruje stvarnost ovog odnosa ili prestati dopuštati objavljivanje vijesti o našim uslugama u Australiji.''.
''Teška srca odabiremo ovo drugo'', stoji u objavi na blogu.
Nejasne smjernice
Blokada Facebooka dolazi dan nakon što je australski zastupnik u parlamentu Josh Frydenberg opisao da su pregovori između Facebooka i Googlea s australskim medijskim tvrtkama "vrlo perspektivni". No već drugi dan, u 8 sati ujutro, Frydenberg je morao pozvati direktora Facebooka Marka Zuckerberga jer je tvrtka bez upozorenja uvela zabrane. Na Twitteru je zastupnik napisao da je rasprava bila ''konstruktivna'' te da su se dvije strane dogovorile da pokušaju pronaći put naprijed.
Oko 11 sati stigao je odgovor Facebooka u kojem tvrtka za ''nenamjernu'' zabranu vladinih stranica optužuje vladinu definiciju vijesti u medijskom kodeksu.
"Budući da zakon ne daje jasne smjernice za definiciju sadržaja vijesti, uzeli smo široku definiciju kako bismo poštivali zakon onako kako je izrađen", rekli su iz tvrtke.
Frydenberg je rekao na popodnevnoj konferenciji da je zabrana potvrdila ''golemu tržišnu snagu medijskih digitalnih divova'', ali će ''Morrisonova vlada ostati apsolutno posvećena donošenju zakona i provedbi kodeksa''.
''Postupci Facebooka bili su nepotrebni, bili su teške ruke i naštetit će njegovoj reputaciji ovdje u Australiji", rekao je.
Premijer Scott Morrison oglasio se u četvrtak na Facebooku kako bi izjavio da će australsko pokazivanje snage "potvrditi zabrinutosti koju sve veći broj zemalja izražava zbog ponašanja kompanija BigTecha koje misle da su veće od vlada i da se pravila ne bi trebala odnositi na njih”.
Ministar komunikacija Paul Fletcher upozorio je da tvrtke koje posluju u Australiji "moraju poštivati zakone koje je donio izabrani parlament ove nacije". Niz ministara rekao je parlamentu u četvrtak da je Facebookov potez "napad" na demokraciju i da će samo naštetiti ugledu tvrtke.
Dezinformacije
Zdravstveni stručnjaci kritizirali su Facebookovu odluku zbog sprečavanja pristupa vitalnim informacijama tijekom pandemije Covida-19. Medijski su stručnjaci pak komentirali da će zbog Facebookovog poteza sada dezinformacije samo procvasti na platformi koja je već bila optužena za širenje lažnih vijesti.
"Nitko nema koristi od ove odluke jer će Facebook sada biti platforma za brzo dezinformiranje bez ravnoteže", rekao je glasnogovornik australskog izdavača Nine Entertainment.
Nije jasno je li Facebook koji ima 2,89 milijardi aktivnih korisnika mjesečno i neto vrijednost 780 milijardi američkih dolara zabrinut za bilo kakvu štetu u reputaciji koja bi mogla nastati blokiranjem informacija za 11,23 milijuna Australaca. Bojkot oglašavanja velikih kompanija iz lipnja ostavio je tvrtku netaknutom. U vrijeme pandemije broj korisnika Facebooka kao i neto dobit tvrtke samo su porasli. No, istovremeno, Facebook je svjestan da, ako Australija usvoji novi zakon, i druge zemlje će se povući njenim primjerom. Kanada i EU već rade na sličnim zakonima.
Iako je i Google osudio kao Facebook potez Australije, tvrtka je počela sklapati komercijalne ugovore s novinskim izdavačima. Business Insider u četvrtak je javio da je Rupert Murdoch, direktor medijskog diva News Corporation, sklopio dogovor da Google plati za objavu vijesti. No Facebook je i dalje pri stavu da velike tehnološke tvrtke ne podliježu državnim zakonima.
Facebook je u Velikoj Britaniji i SAD-u pokrenuo platformu Facebook News koja omogućuje korisnicima da vide personalizirane vijesti. Time je povećao ulaganje u lokalne izdavače poput Financial Timesa, Daily Maila ili Telegrapha. Kritičari su potez vidjeli kao napredak politike Facebooka u ulaganju u izdavače na što je Zuckerberg još 2018. godine odmahivao glavom. Iz Facebooka su poručili da je tvrtka bila spremna pokrenuti platformu i u Australiji, ali to bi učinila samo s ''odgovarajućim pravilima''.