Udar na životni standard građana već traje, najavljuju se i novi, a obol svemu dala je i pandemija koronavirusa. Europski financijski regulatori upozorili su da se tržište nekretnina u Europskoj uniji "odvojilo" se od ostatka gospodarstva nakon što je pandemija pogodila svijet. Dodaju da su se time povećali rizici za banke zbog "rastućih cijena nekretnina, labavljenja standarda kreditiranja i rastuće razine duga kućanstava".
Tijelo odgovorno za praćenje i sprječavanje opasnosti za europski financijski sustav, Europski odbor za sistemske rizike (ESRB), u petak je izrazilo zabrinutost pozivajući sedam od 30 zemalja koje nadzire, da poduzmu mjere za suzbijanje rizika koje stvara porast cijena nekretnina, piše Financial Times, a prenosi net.hr. Među tim zemljama je i Hrvatska.
Kako dalje navode, cijene stambenih nekretnina u EU, potaknute niskim kamatnim stopama, porasle su 9,2 posto u godini do rujna 2021. Radi se o rastu koji je znatno ispred rasta europskih plaća i bruto domaćeg proizvoda.
Većina europskih financijskih regulatora je s početkom pandemije 2020. godine ukinula mjere namijenjene povećanju otpornosti banaka na potencijalnu korekciju na stambenim tržištima stvaranjem dodatnog kapitala kako bi mogle apsorbirati gubitke u krizi.
Inflacija nije zadesila samo Hrvatsku, a više desetljeća visoke razine inflacije Europska središnja banka namjerava zaustaviti pooštravanjem monetarne politike.
ESRB je u petak pozvao Njemačku i Austriju da uvedu više zaštitnih mjera, poput primjerice ograničavanje duga dužnika na postavljeni višestruki prihod i prisiljavanje zajmodavaca na veći kapital.
Upozorio je Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Lihtenštajn na povećanje rizika na tržištu nekretnina i identificirao "ključne ranjivosti". Potonje uključuje “brzi rast cijena kuća i moguću precijenjenost stambenih nekretnina, razinu i dinamiku zaduženosti kućanstava, rast stambenih kredita i znakove labavljenja standarda kreditiranja”.
Kućanstva u EU povećala su svoj dug kao udio prihoda na 107,2 posto u prvom tromjesečju 2021., u odnosu na 101,9 posto u četvrtom tromjesečju 2019.
Rizici stambenog tržišta, prema ESRB-u, povećani su i u Norveškoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj i Luksemburgu, gdje je razina duga kućanstava bila najveća, premašujući 180 posto prihoda u svih pet zemalja.
Nalaze ESRB-a primile su Njemačka i Austrija koje su odgovorile s planovima za uvođenje nekih od mjera. Njemačka će tako trebati 22 milijarde eura dodatnih kapitalnih rezervi do sljedeće godine, dok austrijske vlasti planiraju uvesti pravno obvezujuća pravila. Njima će ograničiti hipoteke koje građani mogu realizirati u odnosu na njihov prihod i vrijednost nekretnine, kao i koliko dugo moraju vraćati, nakon što su mnoge banke zanemarile neobvezujuće “standarde održivog kreditiranja”.
Nijedna od zemalja nije otišla toliko daleko kako je preporučio ESRB - Njemačka nije uvela ograničenja za hipotekarne kredite, dok je Austrija odlučila ne zahtijevati od banaka stvaranje dodatnog kapitala, javlja net.hr.