Evo, čula sam maloprije što se dogodilo i, nažalost, možemo strepiti i očekivati još ovakvih tragičnih vijesti - komentirala je Mirjana Nazor, poznata splitska psihologinja, tragičan događaj o oduzimanju života mlade liječnice iz Zarazne koja je radila s Covid pacijentima.
Mentalno zdravlje naroda oduvijek je zapravo bilo negdje sa strane i kada se ovakve situacije dogode, kao što je epidemija korone i sve ono što ono nosi sa sobom zapravo vidimo koliko je ono bitno i važno, dodaje Nazor.
- U teoriji svi mi znamo da medicinarima treba predah i rasterećenje od svega što se događa, i bezbroj puta smo bili svjedoci njihovih objavljenih fotografija koje su zorno prikazivale njih i njihove često nemoguće uvjete rada.
Bili su i jesu prenapregnuti, neki još od veljače, ožujka. Sada se postavlja realno pitanje gdje su psiholozi i psihijatri, da li se s tim ljudima ikada razgovaralo, saslušalo ih se. Jesu li postojali timovi za takve krizne situacije.... - kazuje splitska psihologica.
Je li netko zakazao, pitali smo je.
Kada se dogodio onaj prvi val, vjerujem da je dobar dio njih, uostalom kao i svi mi vjerovao da se ništa slično nikada više neće dogoditi i da će koronavirus iščeznuti. Da će se sve nekako vratiti u normalu, tada i ne bi bilo veće potrebe za stručnim timom koji bi pomagao medicinskom osoblju ako su i imali problema s anksioznošću, depresijom i sličnim stanjima, kaže nam Nazor.
- No pritisak se nakon ljeta pojačavao, osoblja je već u prvom valu bilo premalo, već su i oni sami od sebe bili premoreni i rastrgani, a nije bilo nikoga da im pomogne.
Ne mogu ulaziti u detalje oko toga je li uopće cijelo ovo postojala nekakva organizirana pomoć, tim ljudi koji bi se brinuo o mentalnom zdravlju, možda je i psihologa i psihijatara bilo premalo, jer su bili angažirani kao ispomoć oko liječenja Covid pacijenata - pojašnjava.
U svakom slučaju, krajnje je vrijeme da struka sjedne za stol i pozabavi se ovim problemom, kaže dr. Nazor.
Nadajmo se da nije prekasno, dodat će Nazor jer, objasnila je, pucaju svi, i liječnici i sestre, jednako kao i obični građani.
- Nervoza je općeprisutna, u prometu, u redovima na blagajnama u trgovinama, na šalterima i stoga je krajnji rok za preslagivanje i bolju organizaciju oko svega što nam se događa - na kraju će Nazor.
Apel bolničkih liječnika: Svi imamo svoje granice, shvatimo ovo najozbiljnije!
Liječnica koja je radila s Covid bolesnicima izvršila je samoubojstvo. Prema pričama njezinih kolega velik broj smrti kojima je posljednjih mjeseci svjedočila – više nije mogla podnijeti, prenosi RTL.
Bila je studentica s prosjekom 5,0. Liječnica koja je uvijek za pacijente našla i snage i vremena. Pedantna do granice nemogućeg. Sve ovo o pokojnoj liječnici, kroz suze, ispričale su njezine kolege. Zbog izuzetno delikatne situacije nisu željeli pred kamere.
"Hvala na sućuti, prenijet ću svim kolegama. Mogu reći da je tijekom noći od 29. na 30. preminula naša kolegica koja je bila jedna izvrsna osoba i kao stručnjak i kao čovjek. Netko tko je bio krajnje predan poslu i cijeloj situaciji sa Covidom i prije toga godinama sudjelovala u svim aktivnostima klinike. Davala se potpuno. Svi su djelatnici na neki način žalosni, teško im je, ali se sjećaju nje u najboljem izdanju. Mi ćemo se sjećat nje i bit će u našim srcima", kazala je kroz suze za RTL ravnateljica Klinike Alemka Markotić.
"Kada radite u nenormalnim uvjetima, kada se radno vrijeme pretvara u kompletan život, odnosno struka preuzima kontrolu nad vašim životom, bilo je za očekivati da će se dogoditi porast tog sindroma sagorijevanja na poslu i da će sve veći i veći broj zdravstvenih djelatnika, uključujući liječnike, pucati na poslu i da taj stres i gomilu tog psihofizičkog napora neće biti u stanju procesuirati na jedan normalan način", kazala je predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivana Šmit.
Vijest o smrti kolegice s Covid odjela nije iznenadila ni ostale njezine kolege. Svi zdravstveni radnici već dugo rade pod velikim teretom.
"Ovo je neminovno rezultat velikog pritiska kojem smo svi izloženi, svi zdravstveni djelatnici, ne samo liječnici, nego i sestre i drugo pomoćno osoblje u ovoj izvanrednoj situaciji", rekao je predsjednik KOHOM-a Primorsko-goranske županije Leonardo Bressan.
"Svi smo mi ljudi i svatko od nas ima neke svoje krajnje ljudske, psihološke i fizičke granice. I bojim se da smo se tome približili i da će neki prijeći te granice. Imat ćemo vrlo neugodnih situacija", kaže Bressan.
Da se to ne bi dogodilo bolnički liječnici apeliraju:
"Ono što bismo apelirali na mjerodavne institucije da ovu situaciju shvate krajnje ozbiljnom i da pokušamo zajednički naći način da se ona riješi", kaže Šmit.
