Kada se govori o starosnoj strukturi stanovništva u Hrvatskoj, imamo 21 tisuću više umrlih nego rođenih, više starijih od 65 nego mlađih od 18 godina. Demograf Anđelko Akrap u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" rekao je da će Hrvatska 2050. sa smanjenim iseljavanjem, prema projekcijama UN-a iz 2019. godine, imati 30 posto stanovništva starijeg od 65 godina.
- To znači veliki uteg ekonomskog razvoju. Manje je poreznih obveznika, manje izdvajanja u proračun, starije stanovništvo manje troši... Visoko razvijene zemlje žele privući cijele obitelji da usele i to garantira ostajanje. Europa se bori za radnu snagu i mi moramo promijeniti logiku razvoja. Netko mora puniti mirovinski i zdravstveni sustav, netko mora izdvajati za školstvo - poručio je demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Visoko razvijene zemlje nastoje provoditi pronatalitetnu politiku, ističe Akrap te dodaje kako one isto tako računaju na useljevanje.
- Migracije doprinose još većoj nejednakosti u razvijenosti. Zagreb se razvio nauštrb ostalih dijelova Hrvatske i velikog dijela BiH. Nema te zemlje u EU koja će reći "idemo mi zaštititi Hrvatsku". To je tržište radne snage. Osim javnih politika, postoje i prikrivene politike koje vode računa o interesima svog radništva - kazao je Akrap i poručio kako manje razvijena područja u Hrvatskoj moraju imati drugačiju poreznu politiku da bi ljudi ostali i da im ne pada životni standard jer žive u Lici ili kontinentalnoj Dalmaciji.
- Zagreb nije odigrao ulogu koju je trebao - trebao je razviti svoje šire okruženje. Sisak, Karlovac, Petrinja, Zagorje - to je trebalo uvezati da on bude centar razvoja, ali da ga isto tako rasprši. Split je trebao svoj razvoj proširiti i na kontinentalni dio, to nije učinjeno.
Također, istaknuo je kako Hrvatska mora oblikovati centre razvoja jer trenutno postoje izrazite razlike u razvijenosti.
- To iziskuje sredstva, ali kad se pokrene razvoj, onda je isplativo. Zagreb bi morao proizvoditi da razmjenjuje s ostatkom Hrvatske i da bude u pozitivnoj bilanci, tako i Split, Rijeka, Osijek sa svojim okruženjem.
Demograf je rekao kako Hrvatska mora napraviti bilancu radne snage kako bi se vidjelo na što se može računati u sljedećih 15-20 godina.
- To je neminovno. Odakle ćemo ljude privući da se brzo uklope u društvo, to nije svejedno. Svi ti ljudi imaju svoj identitet, osjećaj pripadnosti. Pokazalo se da 10-ak posto useljenika država može integrirati, više kapaciteta ne. Hrvatska će trebati obilje radne snage. Može računati dijelom na povratak onih koji su iselili, ali treba kreirati politiku koja će privući te ljude.
Upitan tko će onda zarađivati za mirovine, Akrap je za HRT rekao:
- Što se tiče Zagreba, Splita, priobalja oni vjerojatno neće imati izraženih problema oko useljavanja, ali je problem manje razvijenih dijelova. Zato se treba donijeti politike koje će dovesti, ali prije svega zadržati stanovništvo na tom prostoru. Mora postojati snažna politička volja i razumijevanje.
Osvrnuo se i na najavu delimitiranja rodiljnih naknada.
- Treba je hitno uvesti, a ne ljude primamiti pa onda čekati. Sjajna mjera, za svaku pohvalu. Da je uvedena prije 15 godina, bilo bi puno manje iseljavanja, smatra.
Period za šestu demografsku nacionalnu strategiju je 10 godina. Što se može napraviti do 2031. godine?
- Najprije treba zaustaviti silno srozavanje, treba biti uporan. Sjećam se od prijašnjih vlada kada se reklo da demografska politika koja se provodi ne daje učinke, nije istina jer se nikad nije provodila. Jednom kad je populacijska politika donesena, za 4000 djece se povećao broj. Onda je 2008. zemlja došla u krizu i to se stropoštalo. Mora se naći izlaz. Što se tiče demografske budućnosti ovog područja jest depresivno, ali to se mora zaustaviti i stabilizirati. Vjerujem da će se onda i promijeniti uvjeti života i rada, opstat ćemo, zaključio je Akrap.
Osvrnuo se i na popis stanovništva koji je u tijeku, a koji se po prvi put provodi i digitalnim putem.
- U Hrvatskoj dosta dugo traje prirodno smanjenje, zastrašujući pad, iseljavanja itd. Popis stanovništva će pokazati koliko stvarno ljudi živi u Hrvatskoj. Teško se bilo kome odreći svog identiteta. Neke zemlje, primjerice Njemačka od '60-ih godina ima tzv. mikro popis, uzima uzorak od 1 posto i tijekom čitave godine taj reprezentativni uzorak popisuje. Taj uzorak održava prema procjenama stvarnu sliku Njemačke. Druge zemlje, primjerice Francuska, ima "rolling popise". Neko područje ima 100.000 stanovnika i onda ih svakih pet godina popisuju. Veća područja podijele na pet dijelova i svakih pet godina popisuju. Italija je izgleda uvela isto što i Nijemci - kazao je Akrap i dodao kako se sve više koriste registri stanovništva, no oni u svojoj bazama nemaju vjersku ili nacionalnu kategoriju nego imaju kategorije bitne za upravljanje državom poput podjele na umirovljenike, zaposlene ili školske obveznike.
Demograf vjeruje kako je ovo zadnji popis stanovništva u Hrvatskoj u ovakvom obliku.
- Registri se mogu koristiti i koriste se, rekao je.
Akrap smatra i da bi se političari prije dolaska na određenu funkciju trebali upoznati s dobnom strukturom stanovništva kako bi znali što ih očekuje i koje probleme treba rješavati.
- Nažalost, naši političari ne vode računa o dobnom sastavu stanovništva. Valja imati uvid u dugoročne trendove, poručio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....