Ustavni sud je taman uoči korona-krize, 10. ožujka ove godine, donio odluku kojom se ukidaju se dijelovi Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), a tiču se preddiplomskih i specijalističkih diplomskih stručnih studija. Ukinuti dio Zakona prestaje važiti 31. prosinca 2020.
To u stvari znači da, ako se do tada ne donesu izmjene i dopune ovoga zakona, stručni studiji prestaju biti dio HKO okvira u koji se na odgovarajuće razine smještaju sve kvalifikacije koje se stječu završetkom obrazovnih i studijskih programa koji su odobreni, priznati i prepoznati u Hrvatskoj, a posljedično i u inozemstvu.
Ova odluka je do šire javnosti tek sada kada se pomalo nakon dugog razdoblja korona epidemije vraćamo svakodnevnim temama i unijela strahovit nemir među 55.000 studenata stručnih studija, koliko ih ima u Hrvatskoj.
Studenti su se vrlo brzo organizirali i već najavljuju prosvjed, a neki čak tvrde da će se njihovo petogodišnje obrazovanje na stručnim studijima svesti na razinu srednjih škola.
Je li to točno i što zapravo znači ova odluka, upitali smo doc. dr. sc. Damira Juga, dekana zagrebačke Edward Bernays Visoke škole, ujedno i predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Hrvatske i člana Rektorskog zbora.
- To apsolutno nije točno i takve netočne i paušalne kvalifikacije nepotrebno stvaraju nesigurnost među studentima stručnih studija i onima koji razmišljaju o upisu na stručne studije. Ustavni sud je donio odluku s kojom se osobno ne slažem, kao i troje sudaca, koja je definirala da stručni i sveučilišni studiji ne mogu biti na identičnoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Da podsjetimo, stručni i sveučilišni preddiplomski studiji dosad su zajedno bili na razini 6, a stručni i sveučilišni diplomski studiji na razini 7. Sada ih je na temelju ove Odluke potrebno razdvojiti, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja je zaista brzo reagiralo te već izradilo i u proceduru uputilo prijedlog koji razdvaja stručne i sveučilišne studije na način da preddiplomske stručne studije postavlja na razinu 6st, a sveučilišne na razinu 6sv, stručne diplomske na razinu 7.1st te sveučilišne na 7.1sv. Zapravo se ništa drastično ne mijenja jer stručni studiji i dalje ostaju vezani uz razine 6 i 7 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, a onda i Europskog kvalifikacijskog okvira što je studentima najvažnije.
Diplomanti stručnih studija tvrde da ih se i do sada diskrminiralo u odnosu na one sveučilišne kada su se, primjerice, raspisivali natječaji za radna mjesta u državnoj administraciji i javnim tvrtkama? Je li to točno i postoji li zakonsko uporište za takvo što?
- Jedini koji diskriminiraju studente stručnih studija su predlagači ove inicijative. Moram priznati da ne znam kako predlagači, svi pravni fakulteti u Hrvatskoj i Sveučilište u Zagrebu mogu svojim studentima stručnih studija koje svi imaju objasniti zašto to rade. Zašto uopće izvode stručne studije ako ih smatraju manje vrijednima?
Neke sastavnice Sveučilišta u Zagrebu prošle su godine povećale upisne kvote na stručnim studijima za čak 500 mjesta godišnje, a očigledno ih smatraju manje vrijednima. Vjerojatno zbog njihovih školarina. No zato se veleučilišta i visoke škole kojih u Hrvatskoj trenutno ima 35 s punim poštovanjem odnose prema svojim studentima, brinu o njihovom obrazovanju i bore se za njihova prava.
Što se zapošljavanja tiče, to je dobro pitanje. Naime, poznato je da će privatni poslodavac prvenstveno gledati kako da dođe do kvalitetnog radnika i neće mu biti presudna vrsta diplome.
A kad je javna uprava u pitanju, i do sada se sporadično događalo da se u nekim slučajevima eksplicitno traži diploma sveučilišnog studija, a ne priznaje diploma stručnog, ali je bilo i obratnih slučajeva. Praksu isključivanja osobe s jednom vrstom diplome, ako je u mogućnosti kvalitetno obavljati isti posao kao osoba s drugom vrstom diplome je nedopustiva i najoštrije je osuđujem.
Na kraju krajeva, o vrijednosti stručnih diploma u javnoj upravi najbolje govori činjenica kako je aktualni ministar uprave, dr. sc. Ivan Malenica prije preuzimanja ministarske dužnosti bio dekan Veleučilišta u Šibeniku.
Koja je temeljna razlika između sveučilišnih i stručnih studija i jesu li oni sada jednako vrijedni po Hrvatskom i Europskom kvalifikacijskom okviru?
- Osnovna je razlika što su stručni studiji znatno fokusiraniji na praktične vještine studenata i njihove što brže pripreme za rad u praksi, bila ona vezana uz realni sektor ili javnu upravu. S druge strane, sveučilišni studij pokriva jedno šire područje i osim za praksu priprema studente i za rad u znanosti, umjetnosti itd.
Dopustit ću si da kao osoba koja vodi jedno visoko učilište, Edward Bernays Visoku školu u Zagrebu koja izvodi studije komunikacija i studije turizma i kao predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola kažem kako su stručni studiji u nekim područjima znatno primjenjiviji i bolje će osobu pripremiti za rad u njegovoj praksi. Oštar sam protivnik generaliziranja u akademskoj zajednici jer postoje vrhunski stručni studiji, a postoje i oni loši.
Baš kao što postoje i loši sveučilišni studiji, ali i oni vrhunski. Kad je u pitanju vrijednost studija, stručni i sveučilišni studiji su prema Europskom kvalifikacijskom okviru potpuno jednaki, a takvi će i ostati kada se usvoji prijedlog izmjena Zakona koji je upućen u proceduru.
Drugim riječima, studenti stručnih studija u ovom trenutku nemaju razloga za strah i nelagodu, ali imaju pravo povisiti glas i pitati one kojima su povjerili brigu o svome obrazovanju što to rade i zašto pokreću ovakve inicijative koje im izravno štete.
Što je nužno poduzeti kako bi studenti stručnih studija dobili diplomu koja je konkurentna na tržištu rada i priznata u Hrvatskoj i Europi?
- Sva visoka učilišta u Hrvatskoj; sveučilišta, fakulteti, akademije, veleučilišta i visoke škole te njihovi studijski programi u Hrvatskoj prolaze kroz akreditacijske postupke odnosno provjeru kvalitete koje radi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Ima onih koji dobivaju izvrsne ocjene, ali ima i onih koji dobivaju iznimno loše ocjene.
Želim reći da jednom zauvijek treba prestati s generalizirajućim raspravama o tome jesu li bolji stručni ili sveučilišni studij i shvatiti da su to jednako vrijedni, ali različiti studiji. Isto tako je potrebno shvatiti da ama baš svaki studij treba promatrati i procjenjivati individualno, na temelju zapošljivosti njegovih diplomiranih studenata, kvalitete nastavnika, partnera...
Hrvatski stručni studiji su itekako prepoznati u Europi, možda čak i više nego u Hrvatskoj. Pa zar nije paradoksalno da osoba koja završi stručni diplomski studij u Hrvatskoj može nastaviti svoje obrazovanje na doktorskom studiju u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, ali ne može na poslijediplomskom studiju na nekom od sveučilišta u Hrvatskoj?
Umjesto da zajedno gradimo prepoznatljiv sustav visokog obrazovanja i promičemo Hrvatsku kao obrazovnu destinaciju za što imamo sve preduvjete, mi vodimo bespotrebne rasprave o međusobnoj vrijednosti zbog čega nam se kolege iz inozemstva čude.
Jeste li upoznati što MZO poduzima po ovom pitanju i kako biste ga Vi, kao predsjednik Vijeće veleučilišta RH riješili?
- Ministarstvo znanosti i obrazovanja je, ponavljam, reagiralo izuzetno brzo nakon objave ove Odluke i formiralo povjerenstvo u kojem su sudjelovali i predstavnici sveučilišta, veleučilišta i visokih škola te predstavnici studenata i izradilo prijedlog koji sam spomenuo na samom početku.
Prijedlog poštuje ovu Odluku Ustavnog suda, ali pritom na najprihvatljiviji mogući način razdvaja ove studije na različite razine, ali oba preddiplomska studija ostavlja u okviru razine 6, a diplomska studija razine 7.
Mislim da je to dobro rješenje koje, što je najvažnije, veže preddiplomske stručne studije za razinu 6, a diplomskog stručnog studija za razinu 7 Europskog kvalifikacijskog okvira što za njih najvažnije. Da parlamentarni izbori nisu početkom srpnja, vjerujem da bi ovaj prijedlog već bio usvojen, a ovako će on dočekati novu Vladu koja će ga vjerujem izglasati brzo nakon formiranja.
Iskoristio bih priliku i poslao svim studentima stručnih studija poruku kako nećemo dopustiti da se itko igra s njihovim diplomama i pravima, kao i da ćemo se nastaviti boriti za njihova prava i prepoznatljivost vrijednosti stručnih studija za gospodarstvo i društvo u cjelini.
Kako Edward Bernays Visoka škola koju vodite prilagođava studije dinamici tržišta? Jesu li i koliko poslodavci uopće zadovoljni kvalitetom studenata koji ih završe?
- Stručni studiji su u službi odgovora na potrebe tržišta rada. Upravo time smo se vodili pri osnivanju Bernaysa i vodimo se i danas. Poslodavci? Najbolji dokaz koliko su zadovoljni je podatak da se nakon sedam godina djelovanja Bernays može pohvaliti s više od stotinu partnera, uglavnom iz gospodarskog sektora, koji primaju studente na praksu i uglavnom ih odmah nakon prakse zapošljavaju.
Podatak o zapošljivosti naših studenata nije tajna, više od 90 posto studenata se zaposli u roku od tri mjeseca nakon diplome, a njih 25 posto se zaposli kod nekog od partnera već na praksi tijekom studija. Još jedna prednost stručnih studija je fleksibilnost i brzina. Evo primjerice, od sljedeće akademske godine počinjemo izvoditi potpuno novi diplomski studij "Upravljanje doživljajem u turizmu".
Po samom nazivu studija se može vidjeti kako je riječ o potpuno novom studiju zasnovanom na suvremenom konceptu poimanja turizma i upravljanja u turizmu.