Najmlađi učenici, oni od 1. do 4. razreda osnovne škole, učenici koji nastavu pohađaju u posebnim odjelima te djeca s teškoćama koja imaju asistente u nastavi vraćaju se u škole 11. svibnja, u trećoj fazi ublažavanja protuepidemijskih mjera, a isti dan s radom počinju i dječji vrtići.
Svi ostali učenici, dakle oni u višim razredima osnovne škole te srednjoškolci, uključujući i maturante kojima nastava završava najkasnije 29. svibnja, neće se vraćati u školske ustanove nego će školsku godinu završiti u nastavi na daljinu. Državna matura pisat će se u razdoblju od 8. do 29. lipnja. Također, od sredine svibnja pa nadalje trebala bi se omogućiti provedba završnih ispita u strukovnim školama, kao i praktična nastava u malim grupama.
Precizne upute
To su zaključci Vlade vezani za resor obrazovanja, s tim da treba reći da će idućih dana Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Nacionalni stožer civilne zaštite dati precizne upute o mjerama zaštite u školama i vrtićima koje će se morati ispuniti kako bi djeca, učenici i djelatnici bili što sigurniji. To je jučer (četvrtak) potvrdio i Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
– U tom smislu napravit ćemo preporuke i upute kako se đaci, nastavnici i osoblje trebaju ponašati i što će se sve morati osigurati da se spriječi prenošenje koronavirusne infekcije. Sve drugo je u nadležnosti inspekcija i ministarstva – poručio je Capak. Dodajmo da će HZJZ i Stožer preporuke dati i za uvjete u kojima će se provoditi državna matura.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak kazala je u četvrtak nakon sjednice Vlade da “treća faza ovisi o provedbi prve dvije faze”.
– Neki nastavnici su i sada u školama i imaju mogućnost zbrinjavanja učenika. Imam sastanak s ravnateljima i kad Stožer i HZJZ daju jasne upute, moći ćemo komentirati koji su uvjeti za odlazak u školu – odgovorila je ministrica novinarima. To je posebno važno jer roditelje i učenike svakako zanimaju sigurnosni uvjeti po kojima će se djeca vraćati u škole, prije svega kako će se najmlađu djecu kontrolirati da drže razmak od dva metra, koliko će djece uopće smjeti biti u razredu, kao i najave da će roditelji biti ti koji će moći odlučiti hoće li ili ne djecu poslati na nastavu. Podsjetimo, ministrica je dan ranije ponovila da će u prvo vrijeme roditeljima biti ostavljena mogućnost odlučivanja o slanju djece u školu, iako se očekuje da učenici za koje se donese odluka o povratku na nastavu dođu u školi.
– Uvjerena sam da će većina roditelja vidjeti da su uvjeti osigurani, ali ostavit ćemo i rezervnu mogućnost – ponovila je Divjak, koja je također već bila najavila da se za razrednu nastavu do kraja školske godine nastavlja i televizijski program na HRT3.
I virtualno i u školi
Ministrica je isti dan održala i virtualni sastanak s 1300 ravnatelja osnovnih i srednjih škola, koje je obavijestila o ovim odlukama te najavila da se u proces povratka najmlađe djece u škole očekuje uključivanje osnivača koji će zajedno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja raditi na tome da se u školama osiguraju uvjeti propisani od stručnjaka.
Čini se da Vladina odluka o povratku najmlađih učenika te djece s teškoćama u škole nije najbolje odjeknula u udrugama učitelja i roditelja.
– Ne može se odgovornost oko slanja djece u škole prebacivati na roditelje. To mora biti jasna odluka resornog ministarstva u suradnji s epidemiolozima. Također, ako postoji mogućnost izbora, postavlja se niz pitanja. Prije svega, dok učitelj radi s djecom u školi, tko će raditi s ostatkom razreda koji je zadržan kod kuće? Hoće li učitelji imati dvostruko radno vrijeme? – pita se Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja. S druge strane, pita se, kako ćete najmlađe učenike ili djecu s teškoćama zadržati da ne zagrle svoje prijatelje iz razreda ili svoju učiteljicu, ili da drže razmak dva metra?
Iz udruge Roditelji u akciji – RODA kažu da se nadaju da se Vlada konzultirala sa svim zainteresiranim stranama kod donošenja ove odluke, prvenstveno s roditeljima i nastavnicima, te da je motiv u najboljem interesu djeteta.
– I roditelji i nastavnici su zadnjih mjeseci pokazali izuzetnu suradnju, strpljenje i sposobnost improvizacije kako bi njihova djeca i učenici mogli sudjelovati u nastavi. Za neku djecu će otvaranje škola i vrtića biti zasigurno dobro, za neku ne, a na kraju će roditelji donositi odluku o tome hoće li poslati dijete u školu, vjerojatno ovisno o obavezama prema poslodavcu, a ne ovisno o potrebama svojega djeteta – ističe Ivana Zanze, izvršna direktorica udruge RODA, dodajući kako roditelji s kojima su danas razgovarale o ovim odlukama nemaju jasan stav hoće li djecu pustiti u školu, niti kako će ova odluka utjecati na završetak nastavne godine njihove djece.
– Smatraju da je popuštanje mjera dobro jer doprinosi osjećaju normalnosti, što djeci itekako treba, ali i da bi odluke trebale biti jasnije i konkretnije – poručuje Zanze.
U posebno teškoj situaciji mogla bi se naći djeca s teškoćama koja imaju asistente u nastavi, a koja su svakako jedna od rizičnih skupina kada je riječ o koronavirusnoj infekciji.
Posebne potrebe
– Imam zdravu djevojčicu koja je u trećem razredu osnovne škole i koja bi se, prema Vladinoj odluci, trebala vratiti na nastavu, te drugu djevojčicu od 17 godina s teškoćama koja je na neinvazivnom respiratoru i školuje se kod kuće. Ako svoju djevojčicu u trećem razredu pošaljem na nastavu u školu, ona bi mogla svoju sestru izložiti opasnosti od zaraze, a ako je ostavim kod kuće, a ostatak njezina razreda se vrati u školu, onda će biti u diskriminirajućem položaju – govori o svojoj obiteljskoj situaciji Dženita Lazarević, članica građanske inicijative “Pomozimo djeci s invaliditetom”. Nije dobro da se tako mala djeca vraćaju na nastavu u školu, a djeca s teškoćama osobito su rizična skupina, poručuje ona.