Duboka kriza, kao što je pandemija koronavirusa, manifestacija je disruptivne promjene pretpostavki na kojima počiva društveni, politički, ekonomski život, čime se značajno mijenja kontekst i "dotadašnji tijek", do te mjere da postojeće najbolje prakse više ne vrijede, što će u Hrvatskoj, pored drugih, imati goleme reperkusije i na tržište rada – navedeno je u mjesečnom pregledu glavnih trendova u gospodarstvu, a odnosi se na dio o tržištu rada.
– U Hrvatskoj, rad na daljinu, online, do sada marginalno normativno percipiran, za razliku od dobre prakse u SAD-u i EU-u, postaje modus operandi nove normalnosti, uz povećanje efikasnosti stvara nove prilike i izazove, posebno za cjelokupnu start-up scenu, kreativne industrije, digitalne nomade, koji grade rješenja temeljena na novoj digitalnoj logici/paradigmi tržišta rada – navedeno je u svibanjskom HUP-trendu.
Navedeno je kako je u ožujku 2020. u Hrvatskoj bilo ukupno 1.515.174 zaposlenih, na godišnjoj razini više za 0,5 posto, dok na mjesečnoj razini broj stagnira. Zaposlenih je bilo 1.312.725 u pravnim osobama, koji čine 86,6 posto u ukupnom broju zaposlenih, što je više od 0,1 posto mjesečno, a godišnje 0,7 posto. U prva tri ovogodišnja mjeseca broj zaposlenih je veći za 0,7 posto i ukupno i kod pravnih osoba.
Na kraju travnja 2020. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) evidentirao je 159.234 nezaposlenih, što je za 15.773 osobe, ili 11 posto, više na mjesečnoj, a za 28.144 osobe, ili 21,5 posto, na godišnjoj razini.
U travnju 2020. iz evidencije HZZ-a izišlo je 9710 osoba, što je 63,8 posto manje na godišnjoj razini. Zaposleno je samo 5148 osoba, najmanje u 4. mjesecu unatrag 10 godina i najmanje od siječnja 2010. (4760).