U organizaciji Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar, u četvrtak, 4.studenog, u Edukativnoj dvorani Kneževe palače otvorit će se izložba fotografija Vidjeti drukčije? Žene i fotografija u Hrvatskoj između 1950-ih i 1970-ih kustosice dr. sc. Sandre Križić Roban.
Izložba je otvorena do 21. studenoga.
Prvu polovicu 20. stoljeća u području fotografije u Hrvatskoj obilježile su malobrojne žene, no potrebna su dodatna istraživanja da bi se o tom vremenu relevantno zaključilo. Nakon Drugog svjetskog rata situacija se mijenja, ponajprije zahvaljujući osnutku Odjela za fotografiju pri Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, ali i intenzivnoj klupskoj atmosferi u sklopu koje je veći broj autorica dobio osnovna znanja i poticaj za rad.
Tako će se od 1950. nadalje, sudeći prema zapisima vezanima uz aktivnosti Fotokluba Zagreb, a koji se nerijetko ističe kao jedan od najaktivnijih promotora fotografije u Hrvatskoj, ponovno uspostaviti stvaralački kontinuitet te poticati izlaganje.
Ni eksperimenti nisu bili nepoznanica, pa se već od 1950-ih nadalje zamjećuju višestruke ekspozicije i solarizacije, ali i tzv. subjektivna fotografija kod koje prevladava sklonost prema modernizmu. Utjecaji su stizali s raznih strana, putem odabranih stručnih časopisa, ali i u fotografskim studijima čiji su vlasnici nerijetko zastupali proizvođače fotoaparata i druge fotografske opreme. Dominacija amaterske fotografije obilježila je nekoliko poslijeratnih desetljeća i nije bila popraćena primjerenom institucionalnom podrškom, dok je kritika fotografije bila izuzetno rijetka. Ipak, fotografija se ne “događa” samo u fotoklubovima, nego je istražuju i umjetnice koje stvaraju i u drugim medijima. Osim njih, recentna istraživanja otkrila su i pojedine samouke umjetnice koje su eksperimentirale s medijem, stvarajući kolaže u kojima su koristile fotografije iz tiskanih medija, ali i fotografije koje su, možda, same snimile i/ili razvile.
Djela za ovu izložbu odabrana su kako bi potaknula raspravu o načinima i putovima kako su žene djelovale fotografski, polazeći od činjenice da, kada govorimo o ovom području, žene u fotografiju ulaze kasno i uz mnoge prepreke. Tiskani mediji bili su važno mjesto prodora fotografije u različite slojeve društva. Unatoč određenom broju specijaliziranih fotografskih časopisa, koji se u Jugoslaviji počinju objavljivati od 1911., većina njih uglavnom je posvećena tehničkim pitanjima, savjetima fotoamaterima i reklamiranju novih proizvoda. Takvo će stanje dugo potrajati, dok će se tema ženske fotografije početi razmatrati tek nakon Drugog svjetskog rata, a i tada tek sporadično i nesustavno.
Za ovu izložbu izdvojeno je pet umjetnica koje su na razne načine bile povezane s Fotoklubom Zagreb. Naime, upravo su fotoklubovi generatori promjena koje su obilježile razdoblje između 1950-ih i 1980-ih godina, koje je u fokusu ove izložbe. Većina njih, poput Slavke Pavić, Erike Šmider, Danijele Lušin i Ivančice Privore Kurtele, sudjelovala je u radu kluba te osnutku Ženske sekcije 1973. godine, nakon čega je uslijedio niz izložbi na kojima su se skupno predstavile.
U istome je klubu osnovna znanja o fotografiji stekla i slikarica Jadranka Fatur, čiji fotografski opus možemo pripisati konceptualnim tendencijama karakterističnima za 1970-e godine. Uz njih, nekoliko je fotokolaža koje su između 1960. i ranih 1970-ih godina izradile samouke autorice Inka Švertasek i Nada Vrkljan-Križić. Ovakav izbor pripomoći će u rasvjetljivanju pozicije žena u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti i eksperimentima u području fotografije te će potaknuti istraživanja o onome što su o ženama s kamerom u rukama govorili drugi. Je li način kako su snimale specifičan za “ženski pogled”, ili iza objektiva ipak ne postoje rodne razlike?
Izložba je organizirana u suradnji Narodnog muzeja, Zadar, Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb i Galerije umjetnina, Split.