Tema ovogodišnjih „Desničinih susreta“, koji će se 13. prosinca održati u vijećnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, je „Budućnost nasljeđa Kule Jankovića u Islamu Grčkom.“
Program „Desničinih susreta“ od svog je osnutka vezan uz inicijative i djelatnosti oko obnove i revitalizacije Kule Janković Stojana u Islamu Grčkom, posjeda obitelji pisca Vladana Desnice. Od 2006. godine, kada je na inicijativu piščevih potomaka i njihovih obitelji utemeljeno Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi (kratki naziv: Kula Jankovića), suradnja Programa Desničinih susreta i ove udruge ostvaruje se kroz brojne sadržaje.
Zbog svojih ekoambijentalnih te slojevitih povijesnih i kulturnih vrijednosti, kompleks Kula Stojana Jankovića i crkva sv. Đurđa prepoznati su kao kulturno dobro i uvršteni na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, istaknuli su organizatori u najavi „Desničinih susreta.“
Prošlogodišnji Desničini susreti, posvećeni temi „(Ne)poznati Desnica i književne ostavštine u baštinskoj perspektivi: primjeri dobre prakse“ bili su povod dr. sc. Tatjani Škarić-Jurić, piščevoj unuci, da u suradnji sa članovima udruge napiše sadržajan, analitički i problemski fokusiran članak „Udruga ˝Kula Jankovića˝ – iskustva prvih šesnaest godina (2006.-2022.)“. Na temelju tog članka Pripremni odbor Desničinih susreta 2022., koji, pored spomenutih, čine predstavnici ICARUSA Hrvatska te Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“, odlučio je organizirati okrugli stol otvoren svim do sada involviranim akterima u vezi s Kulom Jankovića i Desničinim susretima. On je otvoren i svima onima koji imaju ili bi mogli imati potrebe ili interesa doprinijeti ili izravno ući u srednjoročno i dugoročno orijentirane javno-privatne ili privatno-privatne projekte u Kuli Janković, a u funkciji dugoročno projicirane strategije održivog razvoja Kule Jankovića u lokalnom, subregionalnom/regionalnom, nacionalnom i međunarodnom obzorju.
- Podsjećamo, Kula Jankovića je lokalitet s kulturnim (dis)kontinuitetima od prapovijesti do suvremenog doba, ekoambijent iznimne vrijednosti, u neposrednoj blizini Zadra (17 km), zadarske zračne luke (10 km) i autoceste (2 km), a nalazi se na uzvisini pogledom otvorenoj i prema zadarskom otočju i prema Novigradskom moru. Njezina je kulturna baština personalizirana u nizu osobnosti među kojima se ističu u pučkoj epici legendarni serdar, mletački il cavaliere di San Marco, Stojan Janković (Kaštel Žegarski, 1636. – Tomislavgrad, 23. kolovoza 1687.) i moderni književni klasik kako u hrvatskoj tako i srpskoj književnosti Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. – Zagreb, 4. ožujka 1967.) – naveli su organizatori.
Pripremni odbor Desničinih susreta 2022. dijeli mišljenje Društva za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi da se budući privatno-javni i, eventualno, privatno-privatni projekti trebaju prije svega odnositi na područja kulture, visokog obrazovanja, održivog razvoja i turizma. Cilj je da ti programi osiguraju najbolji vid korištenja ovog kulturnog dobra, a ujedno daju dugotrajnu perspektivu unapređivanja i održavanja fizičkog integriteta njegovih građevinskih i parkovnih površina.
Pozivaju se sve zainteresirane ustanove i pojedinci da javno priopće svoja iskustva i iznesu prijedloge koji bi mogli doprinijeti dugoročno održivom razvoju Kule Jankovića, da sudjeluju u radu ovoga okruglog stola, osobnom nazočnošću u vijećnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ili on-line.
Uvodna izlaganja pripremili su dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić, znanstvena savjetnica, dr. sc. Darko Babić, izv. prof. (Katedra za muzeologiju Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti), dr. sc. Vlatka Lemić, nasl. doc., predsjednica ICARUS-a Hrvatska i dr. sc. Marko Šarić, doc. (Odsjek za povijest).
Supredsjedatelji Desničinih susreta 2022. su dr. sc. Drago Roksandić, professor emeritus, voditelj Programa Desničini susreti Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije, dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić, znanstvena savjetnica u trajnom izboru, i dr. sc. Vlatka Lemić, arhivska savjetnica, voditeljica Središnjeg ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu. Kontakti za prijavu su roksandic1948@gmail.com, tsjuric@gmail.com i vlemic@unizg.hr.
