Zbog masakra u Škabrnji i Nadinu suđenja osmorici optuženih zakazana za iduću godinu. Terete se za ubojstva i silovanja!

Uoči obilježavanja obljetnice Državno odvjetništvo Republike Hrvatske objavilo je nove podatke o procesuiranju ratnih zločina počinjenih na području Škabrnje i Nadina u studenom 1991. godine.

Nakon dovršene istrage pred Županijskim sudom u Splitu, 25. travnja podignuta je optužnica protiv Zorana Tadića, 63-godišnjeg državljanina Srbije i Australije, koji se smatra odgovornim za smrt trideset mještana i trinaest branitelja sela u dijelu Škabrnje zvanom "Ambar".

Optužnica je potvrđena 15. srpnja, a početak suđenja zakazan je za 4. srpnja 2023., na Županijskom sudu u Splitu, gdje će mu se najvjerojatnije suditi u odsutnosti.

Kao zapovjednik "2. specijalnog voda" TO Benkovac zv. "Dobrovoljački vod" iz pravca Zemunika Gornjeg, Tadić se optužnicom tereti da je po naredbi započeo ni s čim motivirani napad na Škabrnju djelovanjem granata iz tenkova, minobacača, višecjevnih bacača raketa i naoružanim vojnicima. Zajedno s pripadnicima "2. specijalnog voda", u pratnji tenkova i oklopnih transportera ušao je u dio Škabrnje zvani "Ambar" u kojem je živjelo uglavnom hrvatsko stanovništvo. Tamo su on i drugi nepoznati dobrovoljci uz uništavanje stambenih, gospodarskih i vjerskih objekata bez izbora cilja i vojnih potreba, iz neposredne blizine iz vatrenog oružja ubili trideset mještana i trinaest branitelja sela.

Samo dan ranije, 3. srpnja 2023. na Županijskom sudu u Splitu, zakazana je i rasprava protiv šestorice državljana Srbije i jednog državljanina Bosne i Hercegovine. Stavlja im se na teret da su njima podređene postrojbe i njihovi pripadnici 18. studenoga 1991. u Škabrnji usmrtili 44-ero civila, pretežno starije životne dobi. Potom su u vremenu nakon toga pa do 12. ožujka 1992., tijekom privremene okupacije Škabrnje, usmrtili još 21-og civila, također pretežno starije životne dobi.

Nakon što je pred Županijskim sudom u Splitu 8. srpnja 2020. potvrđena optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Splitu od 17. studenoga 2015. protiv šestorice državljana Republike Srbije i jednog državljanina Bosne i Hercegovine zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. stavka 1. u vezi s člankom 28. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske (zapovjedna odgovornost), 26. listopada 2022. zaprimljen je poziv Županijskog suda u Splitu za raspravu u predmetu zakazanu za 3. srpnja 2023. 

Optuženi se terete i da su 19. studenoga 1991. u Nadinu njima podređene postrojbe i njihovi pripadnici, usmrtili devetero civila, pretežno starije životne dobi, te od 19. studenog 1991. pa do 31. prosinca 1992. u još dvoje civila, čija su tijela potom s kućom zapalili, a tijekom siječnja 1992. godine i silovali žensku osobu rođenu 1913. godine.

Optužnicom su svojedobmo bili obuhvaćeni komandant 180. motorizirane brigade JNA Tripko Čečović (74), načelnici stanice javne sigurnosti u Benkovcu Boško Dražić (58) i Slobodan Vujko, načelnik stanice javne sigurnosti u Obrovcu Đorđe Jelić (60), komandant TO Benkovac Zoran Lakić (65), komandant TO Obrovac Jovan Dopuđ (73), komandant 92. motorne brigade Republike Srpske Krajine Ilija Mašić (75), te Pavle Samaradžić (70), pukovnik JNA. 

Tereti ih se da nisu poduzeli mjere kako bi spriječili postupanja vojnika i policajaca kojima su zapovijedali već su dopustili postupke svojih podređenih i na taj način počinitelje dodatno motivirali da tako postupaju, uslijed čega je ubijeno najmanje 214 osoba, prema civilnom stanovništvu se nečovječno postupalo i nanesene su mu velike patnje, teško tjelesno ozlijeđeno je najmanje 19 osoba, silovano je najmanje pet ženskih osoba, te je uništeno i teško oštećeno 9575 stambenih i gospodarskih objekata.

Na teret im se stavlja da su od srpnja 1991. godine do ožujka 1993. godine, kao pripadnici tadašnje JNA, postupali protivno odredbama IV. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata i Dopunskih Protokola I i II uz Ženevsku konvenciju od 12. kolovoza 1949. na području tadašnje općine Benkovac, i to mjesta Polače, Bulića, Lišana Ostrovačkih, Vukšića, Korlata, Šopota, Raštevića, Jagodnje Donje, Lepurima, Pristegu, Škabrnji, Nadinu, Pridrazi, Smilčiću, Paljuvu, Podgradini, Zemuniku Donjem, Zemuniku Gornjem, Popovićima, Podgrađu, Perušiću Benkovački, Perušić Donji, Pridraga, Rodaljicama, Lisičićima, Proviću, Dobropoljcima, Vrani, Podlugu te tadašnje općine Obrovac i to mjesta Meki Doci, Kruševa, Bruške, Zatona Obrovačkog i Medviđe.

Kao visokorangirani zapovjednici tadašnje JNA, za vrijeme i nakon napada postrojbi kojima su zapovijedali, s ciljem zastrašivanja i protjerivanja civilnog stanovništva hrvatske nacionalnosti, tijekom napada i okupacije tih područja, protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, dopustili su ubijanja, silovanja, mučenja, nečovječna postupanja prema civilnom stanovništvu, kao i uništavanje i oštećenja imovine.