Na prostoru Zadarske županije prije dvije godine potpisano je samo 12 ugovora za energetsku obnovu višestambenih zgrada, što je bio vrlo malen broj u odnosu na ukupan broj zgrada na zadarskom području, a situacija se nije puno promijenila ni do danas, međutim, od novog poziva na dostavu projektnih prijedloga „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, kojim će se podupirati provedba mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije posebno integriranim pristupom u višestambenim zgradama, dosta se očekuje i mogao bi se kandidirati značajno veći broj zgrada nego 2018. godine.
Vlada Republike Hrvatske je u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja još u srpnju 2014. godine donijela program energetske obnove višestambenih zgrada od 2014. do 2020. godine, čije je provedbeno tijelo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na zadarskom području u velikom dijelu zgrada zbog nesuradnje između upravitelja bilo je zapreka za prijavu zgrada za projekte energetske obnove, a i najveći upravitelji stambenih zgrada u Zadru koji kontroliraju najviše stanova – "Zadar Stan" i "Stambeno gospodarstvo Tanker", imali su primjetno najmanji broj energetski obnovljenih zgrada ili barem prijava za takve programe.
Situacija bi se sada trebala značajno poboljšati, ako dođe do realizacije tih programa, odnosno ako ih korona opet ne "pomakne" za neko iduće razdoblje.
Aktivnosti Grada
- Mi kao gradska uprava koja ima obvezu i dužnosti brinuti o javnim zgradama, odnosno ustanovama u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Zadra, aktivno pripremamo projektnu dokumentaciju, klasificiramo sve zgrade i čim budu neki natječaji otvoreni za taj tip zgrada u našem vlasništvu, mi ćemo biti spremni sa školama, vrtićima i drugim ustanovama. Upravo se dovršava Osnovna škola na Smiljevcu koja se energetski obnavlja, paralelno se priprema projektna dokumentacija za vrtiće u gradu Zadru, neke smo već klasificirali i pripremamo projektnu dokumentaciju, priprema se i dokumentacija za Osnovnu školu Petra Preradovića na Poluotoku, u staroj gradskoj jezgri, a podsjetit ću da smo još 2017. godine uveli sustav kojim pratimo energetsku učinkovitost svih naših objekata, što znači da jednom mjesečno sve naše ustanove, korisnici i suvlasnici u taj sustav unose količinu utrošene električne energije, vode i plina i na taj se način onda prati njihova potrošnja, te se pripremaju daljnji projekti kako bi se unaprijedila energetska učinkovitost. Mi smo kao Grad potpisnici svih sporazuma između gradonačelnika i Europske unije i nadležnih ministarstava u smislu smanjenja ispuštanja CO2 i povećanja energetske učinkovitosti, ne samo u zgradama, nego i u prometu, industriji i drugim segmentima. U pogledu stambenih zgrada, u novim okolnostima stanoupravitelji i predstavnici stanara su ti koji su na potezu. Oni bi trebali raditi na projektnoj dokumentaciji. Mi smo kao Grad već nekoliko godina raspisivali natječaje i sufinancirali prikupljanje projektne dokumentacije jer smo to mogli po zakonu za višestambene zgrade. Nažalost, nije bio neki veliki interes, ali čini se kako se malo-pomalo osvješćuje ta tema i sve više ljudi počinje prepoznavati tu problemaitiku i sve se više javlja stanoupravitelja na kojima je glavna riječ, znači tvrtki koje održavaju zgrade i koje su te koje trebaju poticati te projekte. Mi ćemo i iduće godine određenu količinu novca izdvojiti za financiranje izrade projektne dokumentacije i onda ćemo na taj način poticati obnovu višestambenih zgrada. Nažalost, do sada nije bio neki značajan broj zgrada koje su se na taj način obnovile u Zadru – kazao je Darko Kasap, pročelnik za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra.
Upravljanje zgradama
Možda je jedan od razloga slabije realizacije projekata energetske obnove višestambenih zgrada u Zadru sadržan u činjenici da je posao upravljanja zgradama u Zadru u potpunosti prebačen u privatni sektor, dok, primjerice, u Velikoj Gorici ili Zagrebu postoje gradske javne tvrtke koje se bave upravljanjem stanova, pa su i njihovi rezultati u energetskoj obnovi bolji nego u Zadru - napominje gradski pročelnik.
- Mi smo se oslonili isključivo na privatne vlasnike, pa se i ta tema u perspektivi može otvoriti – dodao je Kasap.
Miloš Radulović, direktor stambenog poduzeća "Nova Suha", koji je još prije dvije godine upozorio kako stanari zgrada nisu zapreka u energetskoj obnovi, nego su problem upravitelji i nesuradnja, odnosno nekoordinacija između upravitelja, kaže kako se njegova tvrtka dobro pripremila za predstojeći ciklus obnove.
- Obnova višestambenih zgrada, nažalost, nije daleko odmaknula od vremena kad smo razgovarali prije dvije godine. Novi je natječaj bio najavljen za konac ožujka ove godine. Onda je uslijedila korona, pa odgoda natječaja, da bi idući datum prema informacijama sa stranica Fonda za energetsku učinkovitost bio listopad 2020. godine, ako se steknu uvjeti. E sad, što bi to značilo, rastezljivo je pitanje, ali realno očekujem da će taj natječaj ići sto posto jer je interes ogroman. Fond je već slao upite upraviteljima u ožujku za iskazivanje interesa, a mislim da se neslužbeno barata brojem od više od tisuću stambenih zgrada u Hrvatskoj koje bi se prijavile na taj natječaj. Što se tiče grada Zadra, mislim da će na idućem natječaju koji očekujemo situacija biti puno bolja nego na prošlom natječaju, i to u odnosu na sve upravitelje u gradu Zadru – ističe Radulović.
Njegova će tvrtka kandidirati 24 projekta koja imaju spremna.
Optimizam na terenu
- Radi se o 24 projektna prijedloga, to naglašavam jer tu ima zgrada sa šest, osam stanova, ali ima i zgrada s deset ulaza, a svaki je kao jedan projektni prijedlog. Uglavnom, 24 projekta obuhvaćaju više od 80 ulaza, to je realan broj koji ćemo kandidirati. Da bi se neki ulaz prijavio na natječaj, treba imati energetski certifikat prije obnove, glavni projekt energetske obnove i pripadajuću dokumentaciju koja ide uz prijavu, a to je akt o legalnosti zgrade, vlasnički list i odluku natpolovične većine suvlasnika za energetsku obnovu, što je potrebno samo za prijavu. Očekujem da će omjer sufinanciranja biti 60 posto Fond za energetsku učinkovitost, 40 posto suvlasnici stanova, odnosno stanari. Situacija je znatno bolja sad nego prije dvije godine kad je interes zbilja bio "mršav" i očekujem da ćemo svi upravitelji, i mi kao manji upravitelji, ali i drugi brojčano veći upravitelji, odraditi značajnu količinu prijava. Koliko vidim po terenu, mislim da će to tako i biti jer ljudi su ipak vidjeli uživo kako izgleda zgrada nakon obnove, razgovarali su sa susjedima i sad to više nije nešto što postoji samo na papiru, nego su rezultati vidljivi i opipljivi. Očekujem na ovom natječaju puno bolju situaciju – optimističan je Radulović.